Parastos žrtvama u operaciji "Maslenica"

Srpskim vojnicima i civilima koji su pre 17 godina pobijeni u akciji hrvatskih oružanih snaga pod nazivom "Maslenica", na području Ravnih kotara, koje je bilo pod zaštitom mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija, održan parastos u crkvi Svetog Marka.

Ranije je udruženje porodica nestalih i poginulih u Krajini i Hrvatskoj pozvalo građane da odaju poštu žrtvama ovog zločina.

U akciji "Maslanica" poginulo je 348 srpskih vojnika i civila, osam lica se i danas vode kao nestala, dok je još 165, uglavnom starijih osoba, umrlo u zbegovima.

Napad hrvatskih oružanih snaga izvršen je 22. januara 1993. godine, u vreme kada je na snazi bio "Vensov plan", kojim je područje republika Srpska Krajina godinu dana ranije stavljeno pod zaštitu UN.

Bila je to treća agresija Hrvatske na područje pod zaštitom "plavih šlemova", čime je Hrvatska, koja je dve godine ranije primljena u UN, prekršila Rezoluciju Saveta bezbednosti 762.

Hrvatske oružane snage zauzele su nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom "Zemunik" i nekoliko visova na Velebitu i preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom "Peruća".

Uništena su srpska sela, kulturni spomenici, oskrnavljena groblja i porušene crkve. 

Operacija "Maslenica" 

Tri dana posle napada, Savet bezbednosti je usvojio Rezoluciju 802 u kojoj traži da se hrvatske snage povuku i omoguće mirovnim snagama UN da ponovo preuzmu kontrolu nad zauzetim područjem, da Srpska vojska Krajine vrati teško naoružanje u skladišta, a sukobljene strane nastave pregovore.

Hrvatske vlasti insistirale su na razoružanju Srpske vojske Krajine, a vlasti Republike Srpske Krajine na prvoj tački Rezolucije o povlačenju hrvatske vojske, tako da zahtevi UN iz Rezolucije nisu nikada ispoštovani, niti su otklonjene posledice "etničkog čišćenja" Srba na području Ravnih Kotara.

Vojnu operaciju "Maslenica" planirali su i izveli Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, uz znanje i odobrenje tadašnjeg predsednika države i vrhovnog komandanta oružanih snaga Franje Tuđmana, koji su već tada imali, ili su naknadno unapređeni, u činove generala.

Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i na očigled mnogobrojnih pripadnika Unprofora, za zločine počinjene nad Srbima u ovoj akciji niko od planera, naredbodavaca i izvršilaca još nije procesuiran pred Haškim tribunalom, niti pred domaćim sudovima.