Читај ми!

Kako Srbija i region da stanu na put terorizmu – dešavanja u Avganistanu novi izazov

Pre nekoliko dana na slobodu je izašao jedan od neformalnih vođa vehabijskog pokreta u Bosni i Hercegovini Bilal Bosnić. U zatvoru je proveo sedam godina zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, a ove godine, nakon 13,5 godina, iz samice Centralnog zatvora u Beogradu na slobodu je izašao i Senad Ramović.

Svaki građanin može biti žrtva terorizma, ali se protiv terorista mogu boriti samo najobučeniji pripadnici sektora bezbednosti. Među njima je Specijalna antiteroristička jedinica.

"Pretnja od terorizma uvek postoji, vi vidite šta se dešava. Ono što je interesantno je da smo u saradnji sa drugim specijalnim jedinicama usvojili nove standarde operativne procedure, ono što možemo mi kao jedinica i ono što mogu policijske jedinice da urade u tom preventivnom smislu da poznajemo procedure šta treba da uradimo i kako treba da delujemo u datom trenutku", kaže Spasoje Vulević, komandant SAJ-a.

U Nacionalnoj strategiji za sprečavanje terorizma i borbu protiv njega za period 2017-2021 država konstatuje da je "pretnja od terorizma Republici Srbiji realna", bez daljih određivanja.

"Terorizam ne možete isključiti kao pretnju samo je pitanje od koga pretnja dolazi. Dakle, situacija nije alarmatna, mi smo u proteklih deceniju i po zaista videli uspon različitih vidova radikalizma u Srbiji, pre svega islamskog ekstremizma. Međutim, ako izuzmemo 2007. incident na Ninaji, kada je došlo do oružanih okršaja, mi konkretno na ovim prostorima nismo imali većih problema", navodi Vladimir Ajzenhamer sa Fakulteta bezbednosti.

U pomenutoj akciji na Ninaji kod Novog Pazara uhapšen je Senad Ramović, a u sukobu sa policijom ubijen Ismail Prentić. Iz Novog Pazara je i Mevlid Jašarević, koji je u oktobru 2011. godine pucao na ambasadu SAD u Sarajevu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da nove pretnje dolaze sa padom Avganistana u ruke talibana.

"Sasvim je izvesno da će se situacija promeniti na lošije, pitanje samo u kojoj meri će biti lošija. Mi smo ovo već videli sa Irakom i usponom ISIL-a i sa Kalifatom. To je neverovatna inspiracija za sve radikalne pojedince", dodaje Ajzenhamer.

Inspiraciju pronalaze i ekstremisti iz regiona. Kako da im države stanu na put razgovaralo se u Beču na Interparlamentarnoj uniji.

"Ja sam u ime Srbije izneo naše sagledavanje svih izazova koje imamo u regionu, a to znači svih terorističkih baza, odnosno mogućih mesta odakle bi se regrutovali teroristi, pre svega islamski teroristi koji su do sada bili aktivni. Za nas je problem što se regrutuju iz našeg regiona i što vraćaju u naš region", poručio je Ivica Dačić, predsednik Skupštine Srbije.

"Treba sve da učinimo da oni pojedinici koji su se radikalizovali i postali članovi terorističkih grupa da ih vratimo na normalan kolosek, da budu pristojni, normalni građani naše zemlje ili drugih zemalja u regionu, nije to samo karakteristično za nas, kao što znate veliki broj zatvorenika je pušten iz zatvora širom sveta", ističe komandant SAJ-a.

Poslednji teroristički akt u Beogradu dogodio se 13. jula 1968. kada je ustaša Miljenko Hrkač postavio bombu u bioskop "20. oktobar" u Balkanskoj ulici. Tada je poginula jedna osoba, a 86 ljudi je povređeno.

петак, 20. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи