Ko dobija više novca od države - hranitelji ili socijalno ugrožene porodice

Spremni su da tuđoj deci budu porodica kada je ona biološka u problemima. Čin hranitelja jeste human, mada im država za to plaća, s njima sklapa ugovor o porodičnom smeštaju. To je bolje rešenje nego da se dete smesti u dom, kažu stručnjaci.

"To nije ugovor o radu zato što hranitelji nemaju pravo na godišnji odmor, nemaju pravo na bolovanje, to je posao koji se radi 24 sata. Hranitelji ostvaruju penziono i zdravstveno osiguranje, I osim srodnika prvog reda. ostvaruju i naknadu za svoj rad, kao i naknadu za izdržavanje deteta", kaže Ana Simić iz Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd.

Iznos tih naknada određen je formulama. Prema računici za mart, hraniteljska porodica kod koje je jedno dete, za svoj rad dobila je 20.510 dinara, odnosno 12.621 dinar za svako dete, ako ih je više. Plus više od 31.000 po detetu, za njegovo izdržavanje.

"Naknada za izdržavanje deteta može biti uvećana i do 50 posto ukoliko je dete sa smetnjama u razvoju ili ima ozbiljne zdravstvene probleme, takođe naknada može biti uvećana i ukoliko postoje troškovi usled nabavljanja udžbenika, školskog pribora, mature, ekskurzija", ističe Simićeva.

S druge strane, varira i iznos novčane socijalne pomoći od porodice do porodice, u zavisnosti od stepena materijalne ugroženosti i broja članova.

Različiti mesečni iznosi 

Razlikuju se i mesečni iznosi koje dobijaju siromašne i hraniteljske porodice. Primer iz marta - dok je jedna ugrožena porodica sa šestoro dece primila novčanu socijalnu pomoć u iznosu od 23.201 dinar, gotovo 52.000 isplaćeno je hraniteljskoj s jednim detetom na smeštaju.

Sve sagovornice RTS-a su saglasne - ne treba porediti naknade i pomoć jer nisu isto, niti im je ista svrha.

"Nije poenta da hranitelji primaju mnogo, nego je poneta da siromašne porodice sa svojom biološkom decom primaju malo. Primaju socijalnu novčanu pomoć, one osim te pomoći imaju još neke naknade, imaju dečije dodatke, oni su zaštićeni potrošači za električnu energiju, imaju još neke olakšice, međutim, one su i dalje nedovoljne", napominje prof. Nevenka Žegarac s Fakulteta političkih nauka.

Gordana Matković sa FEFA-e navodi da kada se poredimo sa svetom, kada gledamo ono što je novčana socijalna pomoć u odnosu na minimalnu zaradu to jeste adekvatno, ali s druge strane nama su i minimalne zarade male. Dodaje da postoji prostor da se novčana socijalna pomoć poveća.

Radi se na izmeni Zakona o socijalnoj zaštiti 

Uvek postoji takav prostor, kažu u Ministarstvu za socijalna pitanja.

"Uvek država razmišlja u tom pravcu, ograničenja budžeta su ona koja određuju koji to iznos može biti. Aktuelno, radimo na izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti i cilj nam jeste da izmenama postignemo veći obuhvat radno nesposobnih lica koji su materijalno ugroženi, u smislu da oni koji sami ne mogu da ostvare zarade da više njih bude u sastavu korisnika novčane socijalne pomoći", ističe Biljana Zekavica, pomoćnica ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Na ocenu stručnjaka da je vreme da se preispita računica kojom se dolazi do naknada za hranitelje, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir koliko država izdvaja za dete kada je u institucionalnom smeštaju, iz Ministarstva odgovaraju da će i ona biti razmotrena prilikom rada na izmenama i dopunama Zakona.