Читај ми!

Jesmo li svesni težine izgovorene ili napisane reči i učimo li tome decu

U današnjem svetu, gde smo svi povezani društvenim mrežama i gde privatni život delimo sa nepoznatim ljudima, kaže se da je sve to javni nastup. Čak i kada toga nismo svesni. Novinar i producent Boris Đurić, koji je i autor knjige "Javni nastup – od prepelice do predatora", kaže da je važno isto koliko i matematika pričati deci o vrednostima o kojima se nekada pričalo, a danas sve manje, o ozbiljnosti izgovorene ili napisane reči i o moralnom kompasu koji se u ovoj tehnologiji gubi.

Boris Đurić je, gustujući u Jutarnjem programu RTS-a, naveo da čim imamo grupu ljudi koji nas prate i to više stotina, više hiljada ili više desetina hiljada, da ne pričamo o milionima, to je svakako javni nastup.

"Svaki vaš post, svaka vaša izgovorena ili napisana reč – to je javni nastup", istakao je Đurić.

Ukazao je da je najveći problem činjenica da postoje institucije kojih mi nismo svesni, tj. postoje algoritmi koji taj naš javni nastup prate i ocenjuju.

"Verovatno znate, od 1. januara je u Kini stupio na snagu zakon o takozvanim društvenim normama vezanim za komunikaciju na društvenim mrežama, to je zapravo društveni rejting i to je isto kao finansijski rejting za podizanje kredita, samo se prati svaki vaš post", rekao je Đurić i dodao da to ne prate ljudi, već algoritmi.

"Mi zapravo živimo u svetu algoritama. Možemo da kažemo to je neka daleka Kina, to je neki politički kapitalizam, to je neko ovakvo ili onakvo uređenje, neće to do nas. Ali, pogledajte Ameriku, predsedniku Amerike se ukine pravo na govor na platformi koja je postavljena da bude mesto gde ćete moći da iznesete svoj stav i da ga suočite sa drugim bez ograničenja", rekao je Đurić.

Ističe da smo svesni da ograničenja svakako postoje i da se sve prati.

"Vi danas na Zapadu ne možete da se zaposlite, poslodavac vas neće ni pozvati na razgovor dok ne prekontroliše vaš rejting na društvenim mrežama, tako da moramo da vodimo računa o svom javnom nastupu", napominje Đurić.

Vodimo li računa o težini izgovorene ili napisane reči 

Ako govorimo o javnom nastupu na društvenim mrežama, onda moramo da vodimo računa i o težini izgovorene reči, pa i o njenim posledicama. Đurić ističe da smo svedoci da i pripadnici analogne generacije koji žive u digitalno vreme pišu sve i svašta po društvenim mrežama i da ne obraćaju pažnju na to.

"Od 8. februara aplikacija Votsap, pošto pripada Fejsbuku, u startu je krenula kao slobodna platforma koja je zaštićena od davanja vaših podataka. Od 8. febrara, ako ne pritisnete saglasnost, nećete moći da koristite Votsap i to se isto dešava i sa svim drugim društvenim mrežama", navodi Đurić.

"Problem je što mi stariji ne znamo kako da se nosimo s celom tom pričom, kako da se ne iznerviramo kada nas neko kritikuje preko društvenih mreža. Ali, pretpostavljamo da u skladu sa nekim našim vaspitanjem se izborimo sa tim kako treba. Ko uči našu decu da se s tim izbore kako treba?", upitao je Đurić.

Ko koga treba da uči – roditelji decu ili deca roditelje 

Na pitanje ko koga treba da uči – roditelji decu ili deca roditelje, šta treba postavljati na mrežama, Đurić je rekao ističe da je to dobro pitanje.

"Strašno je važno razumeti da digitalna pismenost ne znači znati upaliti računar, snimiti neki sadržaj u neki folder, napisati neki tekst ili prezentaciju... Digitalna pismenost znači razliku između fejk njuza i prave vesti, praćenje izvora, ne upadati u zamke, pravila ponašanja u tom javnom nastupu, digitalna pismenost znači i kritičku misao koju mi ne negujemo ovde", dodao je Đurić.

Ukazao je da mi tu kritičku misao ne negujemo, da smo prepušteni plimama i osekama bez prave kontrole i nadzora.

Svedoci smo primera gde roditelji postavljaju klipove svoje dece, a imamo i primere gde roditelji i ne znaju da njihova deca objavljuju klipove.

"Roditelji se hvale decom. Jao, vidi, ima svoj kanal na Jutjubu, prati je hiljadu ljudi... jao, vidi, ona je slavna. Da li ste joj objasnili šta znači biti slavan? Da li ste joj objasnili razliku između biti poznat i biti popularan? Da li to dete zna da se suoči sa odgovornošću sa onim što radi pošto ima javni nastup", upitao je Đurić.

Pored toga, ističe, važno je pitanje da li roditelji objasne deci šta se dešava za mesec-dva dana kada više ne budu popularni.

Da li je zabrana korišćenja tehnologija rešenje 

Smatra da je zabrana korišćenja tehnologija najgora stvar koju roditelji mogu da učine.

"Ono sat vremena dnevno, to ne. Vi morate da demistifikujete tehnologiju. Ako ne znate kao roditelj na koji način, možete da izguglate. Ako niste sigurni, možete da se raspitate", rekao je Đurić.

"S druge strane, pitanje za sistem i za školstvo – da li vi razumete ovo i da li ćete nešto uraditi po tom pitanju", naglasio je Đurić i postavio pitanje zašto se na časovima građanskog vaspitanja ne priča o kritičkoj misli i svim opasnostima koje vrebaju ako ne proverite izvor.

Ukazao je da sigurno da postoje nastavnici koji sa đacima pričaju o tome, ali da to mora da bude sistemski rešeno.

Imamo primere veoma mladih takozvanih influensera, dece koja već zarađuju ogroman novac snimajući klipove za društvene mreže. Jedan desetogodišnjak zaradio je u jednoj godini 30 miliona dolara od Jutjuba snimajući klipove na kojima otvara kutije igračaka i komentariše ih. Na pitanje šta desetogodišnjak može da zna o težini izgovorene javne reči, Đurić kaže ništa ako mu neko to ne objasni.

"Jedno od rešenja je da budemo svesni problema. Moramo da budemo svesni te situacije da bismo shvatili da moramo da preuzmemo neki korak i da bismo shvatili šta se dešava kod deteta. Ako se dešava neka depresija, a ne znamo zašto, moramo da shvatimo da je to možda razlog, možda nema dovoljno lajkova na Fejsbuku. To su ozbiljne stvari koje mogu da prerastu u ozbiljan problem", rekao je Đurić.

Druga stvar je da, naglašava Đurić, ako mi ne znamo kako da se suočimo sa tim, pitamo nekoga ko zna i da pričamo o tome.

Neprihvatanje na društvenim mrežama – kakve posledice ostavlja

Još jedan od problema kome se ne pridaje dovoljno pažnje jeste neprihvatanje na društvenim mrežama. Na pitanje kakve posledice mogu da budu naizgled bezazlenog izbacivanja iz nekakve grupe na Votsapu, Vajberu, Đurić kaže da to može da ima trajne posledice za dete.

"Supruga i ja smo imali tu situaciju gde nam je sin rekao da će možda izbaciti drugaricu iz grupe sa Vajbera jer se na slažu s njenim stavovima. To je bila signalna lampica za nas da mu objasnimo da to nikako ne sme da uradi i da treba da utiče na prijatelje da ih odgovori od toga i onda smo počeli da mu objašnjavamo težinu te stvari", rekao je Đurić.

"Danas deca nisu svesna težine svojih postupaka, a imaju moć. Imaju previše moći, a premalo kontrole", naglasio je Đurić i dodao da su im tu moć dali nove tehnologije i industrija.

Svi smo svedoci primera dece koja na Tik-toku kače snimke u kojima pevaju neke pesme ili izgovaraju reči koje nisu primerene njihovom uzrastu, ali s druge strane i roditelja koji kače snimke svoje dece na tu platformu, a Đurić kaže da je sve proizvod toga da ni deca ni roditelji nemaju dovoljno saznanja o tome.

"Ne treba sugerisati nekome da obriše Tik-tok, ali mu treba objasniti posledice. Treba mu ukazati na to da današnji dan ima 24 sata, toliko vremena je potrebno za spavanje, školu, od tvog slobodnog vremena ti si upotrebio za Tik-tok umesto da si odgledao neki film ili bio sa roditeljima. Bez osuđivanja, samo otvaranje očiju da dete shvati. Nikako ne smemo da zabranjujemo i da na silu usmeravamo", rekao je Đurić.

Napustiti sistem zabrana i ući u sistem objašnjenja, to je glavno, kaže Đurić i ističe da ono što je zabranjeno jeste i zavodljivo i time se ništa ne postiže.

Govoreći o tome ima li potrebe da se ove veštine, ako se tako mogu nazvati, izučavaju u školama kao predmet, Đurić kaže da je veoma važno.

"Važno je isto koliko i matematika pričati deci o vrednostima o kojima se nekada pričalo, a danas sve manje, o ozbiljnosti izgovorene ili napisane reči i o moralnom kompasu koji se u ovoj tehnologiji gubi", zaključio je Đurić.

петак, 29. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво