Vremeplov (1. januar)

Na današnji dan rođeni španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo i srpski pisac Branko Ćopić. Godine 1983. počelo emitovanje programa Stereorama Radio Beograda.

Godine 1618. rođen je Bartolomeo Esteban Muriljo, španski slikar. Muriljo, jedan od najznačajnijih predstavnika španskog i evropskog baroknog slikarstva, živeo je i radio u Sevilji. Bio je prvi predsednik Akademije u svome gradu. Tokom kratkotrajnog boravka u Madridu, upoznao se sa radovima Ticijana, Rubensa i Van Dajka. U Španiji je u to vreme vladao autoritet zvaničnog dvorskog slikara Velaskeza, ali je Muriljo krenuo svojim umetničkim putem. Ostavio je oko 500 slika, koje je radio po narudžbama crkava, samostana i bogataša. Muriljovo delo tematski obuhvata dve celine. Na slikama sa religioznim sadržajem najčešće je lik Madone. Ove Muriljove slike dugo su smatrane uzorom katoličkog likovnog izraza. Uradio je oko 30 "Bezgrešnih začeća", kao i prizore iz života svetaca... Slikao je vešto, tehnički besprekorno. Slike na kojima je Muriljo prikazao prizore iz folklornog života imaju više neposrednosti. Najpoznatija je serija "Dečaci", urađena u poslednjim godinama umetnikovog kreativnog rada. Veći deo ovih slika danas  se nalazi  u minhenskoj "Pinakoteci". I u ovom ciklusu dominira dijagonalna kompozicija sa jakim kontrastima svetla i senke, što potvrđuje da je Muriljo ostao dosledan baroku.

Na današnji dan 1983. godine počelo je emitovanje programa Stereorama Radio Beograda. Kada je davne 1971. godine Radio Beograd počeo sa emitovanjem umetničke muzike u stereo-tehnici na zasebnoj frekvenciji, najpre samo 3 sata nedeljno, niko nije ni slutio da će taj pionirski poduhvat prerasti u najznačajniji program klasične muzike kod nas -Stereoramu. Stereorama se premijerno oglasila 1. januara 1983. godine zvucima  valcera kroz istoriju čiji izbor je napravila muzički urednik Donata Premeru. Program je emitovan subotom i nedeljom  od 8 do 20 časova, a glavni i odgovorni urednik bila je Darinka Simić-Mitrović. Svih ovih godina ovaj program oplemenjivao je kulturni prostor Srbije svojim visokim kvalitetom i probranim sadržajima. Na veliku žalost poklonika kvalitetne umetničke muzike, Stereorama se ne čuje u Beogradu od oktobra 2006. godine.

Godine 1915. rođen je srpski pisac Branko Ćopić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, nadahnut pripovedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koje je opisao svežim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U partizanskom pokretu je učestvovao od 1941. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i pre Drugog svetskog rata je objavio zbirke pripovedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci". Njegova prozna dela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj knjiga za decu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svetu leptirova i medveda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Zbirka pripovedaka "Bašta sljezove boje", za koju je dobio Njegoševu nagradu. Izvršio je samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala dela: romani "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".

1823. - Rođen Šandor Petefi, mađarski književnik (Kiškereš, 01. 01. 1823 - Šegešvar, 31. 07. 1849)

1842. - Izašao prvi broj "Rajnskih novina"

1848. - Profesor Liceja u Beogradu, Vladimir Jakšić počeo sa redovnim meteorološkim merenjima

1864. - Rođen Bogdan Popović, književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, akademik (Beograd, 01. 01. 1864 - Beograd, 07. 11. 1944)

1873. - Umro Nikola Aleksić, slikar - ikonopisac  (Stari Bečej,   1808 - Arad, 01. 01. 1873)

1882. - Osnovana Dobrovoljačka požarna četa u Beogradu

1885. - U Novom Sadu izašao prvi broj nedeljne književne revije "Stražilovo"

1890. - Izašao prvi broj dnevnog lista pod imenom "Večernje novosti", izlazio do 15. aprila iste godine

1894. - Rođen Svetislav Ivan Petrović, filmski glumac, prvi naš glumac koji je ostvario međunarodnu karijeru (Novi Sad, 01. 01. 1894 - Minhen, 18. 10. 1962)

1895. - Rođen Edgar Huver, američki političar, šef  Federalnog istražnog biroa (FBI) (Vašington, 01. 01. 1895 - Vašington,  02. 05. 1972)

1900. - Počeo sa radom Arhiv Srbije

1901. - Počeo sa radom Pasterov zavod u Nišu

1904. - Rođen Mladen Leskovac, književnik, akademik  (Stari Sivac, 01. 01. 1904 - Novi Sad, 25. 12. 1990)

1912. - Kina proglašena Republikom, a za prvog predsednika izabran Sun Jat Sen

1919. - Rođen erom Dejvid Selindžer, američki književnik  (Njujork, 01. 01. 1919)

1920. - Rođen Osvaldo Kavandoli, italijanski animator i ilustrator, kreator "La Linee" (Maderno, 01. 01. 1920 - Milano, 03. 03. 2007)

1926. - Rođen Klaudio Vila (Klaudio Pica), italijanski operski pevač (Rim, 01. 01. 1915 - Padova, 07. 02. 1987)

1928. - Izašao prvi broj prvog srpskog  enigmatskog lista "Zagonetka"

1932. - Rođen Ivan Lacković Kroata, hrvatski slikar (Batinska, 01. 01. 1932 - Zagreb, 29. 08. 2004)

1934. - Rođena Tatjana Beljakova, pozorišna, filmska i TV glumica (Babino polje, 01. 01. 1934)

1939. - U Nišu otvorena zgrada namenjena pozorištu, u kojoj i danas radi  Narodno pozorište

1941. - Rođena Eva Ras, filmska i TV glumica, književnica i slikarka (Subotica, 01. 01. 1941)

1942. - Potpisana Deklaracija Organizacije ujedinjenih nacija (OUN) - prvi put upotrebljeno ime Ujedinjene nacije

1942. - Rođen Kornelije Kovač, kompozitor, producent i aranžer, osnivač "Korni grupe"  (Niš, 01. 01. 1942)

1945. - Rođen Ivan Ivica Percl, hrvatski šansonjer i kompozitor (Zagreb, 01. 01. 1945 - Zagreb,17. 03. 2007)

1948. - Rođen Petar Lukić, paroh, starešina Saborne crkve u Beogradu (Bratunac, 01. 01. 1948)

1951. - U Ženevi počeo sa radom Ured Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbeglice - UNHCR

1952. - Osnovan Državni arhiv Crne Gore

1952. - Rođen Božidar Mandić, književnik i publicista  (Novi Sad, 01. 01. 1952)

1953. - List "Slobodna Vojvodina" počeo da izlazi pod imenom "Dnevnik"

1954. - Objavljen prvi broj časopisa "Zmaj"

1958. - Stupio na snagu Rimski ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice - EEC

1959. - Počela Kubanska revolucija

1963. - Rođen Srđan Dragojević, filmski reditelj i scenarista (Beograd, 01. 01. 1963)

1966. - Rođen Ivica Dačić, političar, predsednik Socijalističke partije Srbije, ministar policije Srbije (Prizren, 01. 01. 1966)

1967. - U Beču osnovana Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj -  UNIDO

1972. - Zvanično počelo emitovanje Drugog programa TV Beograd

1972. - Emitovana prva emisija sa špicom TV Novi Sad (u okviru novogodišnjeg  programa TV Sarajevo)

1972. - Umro Moris Ševalije, francuski filmski glumac i pevač, dobitnik "Oskar"-a (Pariz, 12. 09. 1888 - Pariz, 01. 01. 1972)

1980. - Umro Pjetro Neni, italijanski političar i državnik (Firenca, 09. 02. 1891 - Rim, 01. 01. 1980)

1983.- Počeo da funkcioniše Internet World Wide Web

1993. - Češka i Slovačka postale samostalne države

1995. - Počeo sa radom Centar za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu

2003. - Umro Milan Janić, kajakaš, svetski i olimpijski šampion (Bačka Palanka, 14. 06. 1957 - Beograd, 01. 01. 2003)

2005. - Umrla Mirjana Anastasijević, novinar i urednik Radio Beograda, pokretač akcije Radio Beograda "Najdraži učitelj" (Skoplje, 08. 09. 1936 - Beograd, 01. 01. 2005)

2006. - Umro Dragan Lukić, književnik,urednik Programa za decu Radio Beograda (Beograd, 30. 11. 1928 - Beograd, 01. 01. 2006)

2008. - Umro Božidar Sandić - Sovra, fudbaler i  trener, državni reprezentativac (Kikinda,  1922 - Kikinda, 01. 01. 2008)                               

2009. - Umro Johanes Mario Simel, austrijski književnik (Beč, 07. 04. 1924 - Lucern, 01. 01. 2009) 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
27° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи