Srpske svetinje na Kosovu i Metohiji vekovima traju, monasi čuvaju njihov sjaj

Srpsko srednjovekovno nasleđe u Metohiji i na Kosovu predstavlja integralni deo kulturne baštine ne samo Evrope, jer su Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Bogorodica Ljeviška i Gračanica kulturna dobra upisana u Uneskov registar baštine. O tim spomenicima srpske prošlosti brinu pre svih monaške zajednice Srpske pravoslavne crkve.

Od Prokletija do Šar planine i tako redom diljem Metohije i Kosova prepoznaje se metoh do metoha sa zadužbinama srpskih kraljeva, vlastelina i drugih zadužbinara. Na osveštanoj zemlji hiljadugodišnjim molitvama.

"Samo je nebo ozvezdano onako kako je Kosovo onebesano srpskim svetinjama, manastirima, crkvištima, grobljištima, bogomoljama", kaže Matija Bećković, akademik.

Više od 700 leta svetinja Visoki Dečani je duhovnošću i lepotom povezivala narode i kulture. Jedini je spomenk naše prošlosti sa Uneskove liste ugrožene baštine sa zaštićenom zonom.

"Oko 660 hektara i obuhvata zapravo ne samo užu zonu oko manastira, već i jedan deo dečanskog kanjona reke Bistrice – oko šest kilometara koji zajedno sa manastirom kao svetskom kulturnom baštinom predstavlja jedinstven ambijent. Prisustvo Kfora je nešto što nije vezano za zaštićenu zonu", objašnjava Sava Janjić, arhimandrit i iguman manastira Visokih Dečana.

Za Dušanov grad-muzej na obodu Metohije Branislav Nušić je zapisao: Prizren je Carigrad srpskih careva. Dolaskom Misije Ujedinjenih Nacija od 12.000 Srba, njihov broj je simboličan.

"Između tih kocki prizrenske kaldrme pojavi se neki Srbin niotkuda i živ je grad. Živ je Prizren i živ je naš odnos prema Prizrenu. Živa je naša ljubav prema njemu i onome epskom Prizrenu iz naše epske poezije i onom Prizrenu čudesnog slikarstva Bogorodice Ljeviške, jer je Bogorodica Ljeviška naša Sikstinska kapela", naglašava Živojin Rakočević, književnik i novinar iz Gračanice.

Visoke graditeljske i umetničke vrednosti i kulturno-istorijski dometi spomenika srpske prošlosti biće predstavljeni i kroz digitalni projekat novosadskog Platoneuma.

"Oni su može se reći i najbolji ambasadori ili misionari tog našeg kulturnog nasleđa. Na taj način ono se čuva i kao pravoslavno kao srpsko i ne može se nikada preimenovati kao tuđe", ističe Dušan Vujičić, projekt-menadžer.

Srpski baštinari su u Pećkoj patrijaršiji postavili audio-vodiče na više jezika. Tim projektom se stranci upoznaju sa istorijom od nastanka ansambla srednjovekovnih crkava do danas.

четвртак, 19. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи