Kako da gradovi i opštine dišu punim plućima, planovi na stolu

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je za RTS da postoje lokalne samouprave koje su već izradile krtatkoročne i dugoročne planove kvaliteta vazduha. Trivan ističe da su najveći zagađivači u gradu individualna ložišta i saobraćaj i tu se krije rešenje u onome što se mora preduzimati.

Kvalitet vazduha u celoj zemlji jutros je zadovoljavajući i na sajtu Beoeko svi gradovi su u zelenoj ili plavoj zoni. Tome je verovatno doprineo vetar koji duva već dva dana.

Ali, da bi se poboljšao kvalitet vazduha moraju se rešiti problemi saobraćaja, ložišta, industrijskog zagađenja, energetske efikasnosti, rečeno je u Skupštini Srbije.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, ministar Goran Trivan rekao je da će vreme pokazati da li smo postali odgovorniji.

"Negde je javnost postala svesna toga da se borimo sa zagađenjem vazduha 50, 60 godina i postali smo svi svesni da mnogo toga ne valja i da imamo problem sa industrijom, saobraćajem, ložištima", rekao je Trivan.

Prema njegovim rečima, nisu važni razlozi zašto je tako bilo, važno je da znamo da je takvo stanje vazduha, da smo nekada veoma zagađeni u velikim gradovima, nekada manje i to će se menjati.

"Ovo je dokaz da mikroklimatski uslovi utiču na kvalitet vazduha ne samo u Srbiji nego i u svetu", ističe ministar i dodaje da je svet otišao dalje od nas jer je postao svestan.

"Ova situacija je i najveći kapital koja je proizvela to da li smo postali svesni - jesmo, dobro je što smo imali situaciju na koju je reagovala javnost, novinari, građani, NVO, to je samo početak. Moramo da se suočimo sa preduzimanjem mera koje moraju imati podršku građana", objašnjava Trivan.

U energetskom sektoru u toku su projekti vredni 485 miliona evra, koji treba da doprinesu smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ministar kaže da je to pitanje za sektor energetike i pojašnjava da su to postrojenja u velikim termoenergetskim sistemima koja su za smanjivanje zagađenja - odsumporavanje i drugi sistemi za za brigu o vazduhu. Dodaje da je u pitanju veliki novac.

Kao jedan od najvećih zagađivača, EPS najviše ulaže, ali postoji još mnogo toga što treba da se uradi, smatra Trivan.

Planovi lokalnih samouprava 

Aerozagađenje je prisutno u svim velikim gradovima, a lokalne samouprave tek sada prave planove.

Prema njegovim rečima, postoje lokalne samouprave koje su izradile krtatkoročne i dugoročne planove kvaliteta vazduha i zato se radi sa gradovima koji bi trebalo da imaju te planove.

"Nije poenta da treba da imate papir, poenta je da treba da znate šta treba da radite u situaciji koju ste sada imali, te situacije se ponavljaju godinama i zato sam ljut", kaže ministar.

Veliki deo lokalnih samouprava koje imaju treću kategoriju vazduha moraju da imaju palnove, upozorava Trivan.

Kaže da kada svedete problem na praktični, lokalne samouprave moraju da preduzimaju mere od saobraćaja, načina regulisanja saobraćaja, priključivanja individualnih ložišta na centralno gradsko ložište.

U narednih pet godina u Beogradu možemo da računamo na 43 mere.

Trivan kaže da su najveći zagađivači u gradu individualna ložišta i saobraćaj i tu se krije rešenje u onome što se kratkoročno i dugoročno mora preduzimati.

"Beograd je sa svoje 43 mere pokazao kako to da se radi, duže od 10 godina gasi individualne kotlarnice, a 300.000 indivudualnih ložišta je izbiljna stvar", rekao je Trivan.

Pošumljavanje je dugoročna mera 

Ističe da su potrebni novac i volja, i navodi pošumljavanje kao dugoročnu meru - 20 godina nam treba da šuma postane to što jeste.

Podseća da Beograd ima preko 700 hektara pošumljenih delova grada u proteklih sedam, osam godina. To moraju da primene i ostali gradovi, smatra ministar.

"Sada možemo pričati o saobraćaju, o industriji, ona je ubijena u privatizaciji i to je sreća u nesreći, ali postoje kapaciteti koji treba da se privedu nameni", kaže Trivan.

Govoreći o ekološkim taksama, Trivan ističe da je DRI napravila izveštaj za prošlu godinu koji je fantastičan - ljudi su se, kako kaže, temeljno pozabavili time kako se troši novac od ekoloških taksi.

Taj novac se ne troši na zelene stvari ali je vreme da se izmne Zakona o budžetskom sistemu vrate korak unazad i da se namenske pare se upućuju gde im je mesto.

"Srbija godišnje sakupi 10,5 milijardi dinara, od kojih samo polovina završi u budžetu Ministarstva ekologije. Sada imamo kapacitete", rekao je Trivan.

Životna sredina mora da bude obaveza čitavog društva, zaključio je Trivan. 

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 20. мај 2024.
25° C

Коментари

Re: Poreklo
Чије гене носе народи у региону
Imam novcic od 1 centa dole je vrednost ponudjena 6000 dinara
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Imam mali novcic 1 cent
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Косовски вез
Нематеријална културна баштина Србије – косовски вез
Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара