Visoki Dečani žive 700 godina, monaško bratstvo se roji i podmlađuje

Drevna lavra udno Prokletija, Visoki Dečani u Metohiji, podignuta je u vreme procvata srpske srednjovekovne države. I danas je stecište ne samo verujućih već i vizantologa, istoričara umetnosti, freskoslikara. Sa Srbima koji žive nadomak svetinje manastir Visoki Dečani i njegovi monasi simbol su očuvanja pravoslavlja na prostoru Kosmeta.

Romaničkom arhitekturom i vizantijsko-srpskim freskama, Visoki Dečani su vekovima povezivali narode i kulture, svedočeći da su uzvišenost, duhovnosti i lepota umetničkog stvaralaštva iznad prolaznih svakodnevnosti i politike.

"Visoki Dečani su manastir koji postoji već 700 godina. Ta nada u Boga i vera uz pomoć Svetoga kralja je blažila monahe i sve one koji su ovde tražili kao utehu ono što i nama danas daje jednu takvu snagu, sigurnost. Koliko se bezbrižno osećamo s obzirom na celokupnu situaciju u kojoj živimo", poručuje arhimandrit Sava, iguman manastira Visokih Dečana.

Visoki Dečani su kroz vekove uvek bili svetinja u kojoj su se oglašavala zvona i služile liturgije. Danas o zadužbini kralja Stefana Uroša Trećeg, po zadužbini prozvanog Dečanski, brine jedno od najobrazovanijih i najbrojnijih bratstava Srpske pravoslavne crkve.

Radost budi i činjenica da se monaško bratstvo roji i podmlađuje. 

"Sada je trenutno sedam iskušenika što pokazuje zaista ohrabrenje i znak Božji, da je volja Božja da ova svetinja živi i traje. Ja sam ovde od 1992. Nije bilo nijednog istorijskog perioda kada nije bilo teško i kada je sve bilo mirno. Ali za nas je autentična realnost upravo naš život u manastiru", dodaje iguman manastira.

Digitalizovano umetničko blago 

U Dečanima je sve na monaškoj zajednici. Mnogobrojnim turistima, inostranim delegacijama i verujićima iz celoga sveta svakodnevno prenose da je manastir zadužbina dinastije koja je vladala srednjovekovnom Srbijom dva veka. To potvrđuje i freska Loza Nemanjića.

Lepota i raskoš lavre pored reke Bistrice preneta je i u digitalizvani oblik.

"Oni su najbolji ambasadori i misionari našeg kulturnog nasleđa. I na taj način najbolje se čuva kao srpsko i kao pravoslavno i ne može se preimenovati kao tuđe", ističe Dušan Vujičić, urednik novosadskog "Platoneuma".

Značaj digitalizacije umetničkog blaga Visokih Dečana i manastirske biblioteke podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Srbije omogućivši realizaciju tih projekata.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво