Brnabić: Nastavljamo sa unapređenjem životne sredine, nema potrebe za hitnim merama

Premijerka Ana Brnabić obišla je kontrolnu zgradu i postrojenje u fabrici za preradu otpadnih voda u Raški i poručila da vlada nastavlja sa projektima unapređenja i zaštite životne sredine. Stanje u vezi sa zagađenošću vazduha će se poboljšati kako se budu promenile meteorološke prilike, rekla je premijerka.

Ana Brnabić je izjavila da vlada sistemski planira projekte zaštite i unapređenja životne sredine, što pokazuje i projekat u Raški.

"Jedan od fokusa jeste prečišćavanje otpadnih voda, kako bi sačuvali reke za generacije koje dolaze", rekla je premijerka.

Zahvalila je partnerima iz EU na finansiranju i navela da je sufinansiranje Srbije bilo 10 odsto u oblasti infrastrukturnih radova i 18 procenata u opremi.

Projekat je vredan više od šest miliona evra i veoma je značajan za zaštitu životne sredine ne samo za taj grad već i za područje sliva Zapadne Morave.

Finansiran je iz pretpristupnih fondova EU – IPA 2013. godine, navela je Brnabićeva.

Izgradnja sličnih postrojenja trebalo bi da popravi trenutnu situaciju u kojoj se tek 10 odsto otpadnih voda prerađuje. 

"Najveći projekti su svakako priprema projektno-tehničke dokumentacije za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu, što je 60 miliona evra, u Kragujevcu, gde je upravo završena studija izvodljivosti što je 55 miliona evra i u Čačku – 22 miliona evra. Najveći projekat je u Beogradu i tu završavamo pregovore o finasiranju", navela je premijerka. 

Ignjat Raketić, predsednik opštine Raška, smatra da je veoma blizu realizacija još dve fabrike otpadnih voda – na Kopaoniku i u Jošaničkoj banji.

Goran Trivan, ministar za zaštitu životne sredine, istakao je da je Kopaonik jedna od najlepših tačaka u Srbiji i istovremeno jedna od najgorih tačaka kada je u pitanju životna sredina, i naročito otpadne vode.

"Krajnje je vreme da i to rešimo. I u narednim mesecima i godinama ćemo investirati preko 10 miliona evra u ova dva sistema", rekao je Trivan.

U Briselu se mnogo očekuje od programa Zeleni dogovor, koji treba da do 2050. eliminiše uticaj štetnih gasova na klimu.

"U tom ambicioznom projektu želimo da Srbija i Zapadni Balkan budu uz nas i zato radimo na izradi svojevrsnog zelenog dogovora i za ovaj region. Kroz pristupanje Uniji, Srbija ima jedinstvenu priliku da se postigne taj zeleni cilj, koji će uticati na našu ekonomiju, proizvodnju, mobilnost i omogućiti bolji i zdraviji život", rekao je Sem Fabrici, šef delegacije EU u Srbiji.

"Nema potrebe za hitnim merama"

Ana Brnabić je izjavila da nisu potrebne hitne mere zbog zagađenosti vazduha, navodeći da zagađenje nije veće nego prethodnih godina.

"Kao što je navela Agencija za zaštitu životne sredine, zagađenje nije veće nego prethodnih godina. Jeste gore ovih dana u nekim gradovima zbog meteoroloških uslova, magle, zbog toga što nije bilo snega i nema košave", rekla je Brnabićeva novinarima.

Premijerka je istakla da će se stanje poboljšati kako se budu promenile meteorološke prilike.

Brnabić je istakla da to, svakako, nije dovoljno dobro stanje životne sredine, ali da će se ono kontinuirano poboljšavati, kako se budu sprovodili planirani projekti za zaštitu životne sredine.

"I svakako će se unapređivati kako budemo imali više ljudi priključenih na sisteme centralnog grejanja, sa rigoroznijom kontrolom tehničkih pregleda, sa više šuma, gasifikaciju...", rekla je premijerka.

Brnabićeva je naglasila da niko ne beži od toga da se mora uraditi mnogo toga u oblasti zaštite životne sredine, jer decenijama ništa nije ulagano u to.

Podsetila je da još uvek oko 10 odsto toplana u Srbiji koristi mazut, što je, kaže, nedopustivo i mora da se promeni.

"Menjali smo, ali 10 odsto je ostalo. Imamo još 15 odsto toplana na ugalj", primetila je Brnabić.

Premijerka je podvukla da je upravo zato uloženo 500 miliona evra u gasifikaciju, kao i da se pregovara sa nemačkim KfW za projekat u okviru kojeg bi toplane sa mazuta ili uglja prešle na biomasu.

"Dakle, ne postoje hitne mere, nema potrebe za hitnim merama", ponovila je predsednica Vlade.

Osvrnula se i na preporuku ministra prosvete školama da skrate nastavu, rekavši da za tim nema potrebe.

"Razumem da svi žele da budu super ministri i da izađu u susret nekim populističkim merama, ali nema potrebe za tim. Izađite i objasnite građanima o čemu se radi, šta radimo i šsta ćemo raditi", apelovala je Brnabićeva.

Navela je da se sve mora gledati na godišnjem nivou koje su zemlje i gradovi najzagađeniji.

"To što kaže sajt 'Airvisual' je poređenje 'babe i žabe'. Ne možete da poredite grad u zimskom i grad u letnjem period, uz to merne jedinice u Srbiji nisu iste kao negde drugde", primetila je Brnabićeva.

Upitana da li se kasni sa novim merama, rekla je da se ne kasni, jer nadležni, kaže, nisu počeli da rade od jučerašnjeg sastanka radne gurpe, već se radi u kontinuitetu.

Kako kaže, jučerašnji sastanak održan je zato što nije bila zadovoljna kako je vlada do sada komunicirala na ovu temu i što građanima nije predočila šta je sve do sada urađeno.

Brnabićeva je navela da i lokalne samouprave mogu sa "svojom" privredom da vide da privreda ugradi filtere, gde bi možda mogla i država da pomogne subvencijama, te da bi, možda, bila potrebna bolja naplata naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine od zagdajivača.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво