Srbija troši 20 odsto više resursa po stanovniku nego EU

Na konferenciji "Održiva budućnost 2020", rečeno je da Srbija troši 20 odsto više resursa po glavi stanovnika nego Evropska unija, zbog čega je devet puta neefikasnija. To dovodi do nestašice i klimatskih promena, a rešenje je u cirkularnoj ekonomiji, smatraju učesnici Konferencije.

Rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije Siniša Mitrović smatra da se pod hitno moraju menjati navike, jer je već potrošena jedna zemlja u resursima i ukazao na to da je rešenje problema u otpadu.

"Uvozimo zvukobrane, dok se oni mogu raditi od reciklirane gume ili plastike, odbacujemo tetrapak od kojeg možemo praviti građevinske ploče, škart odbačenih guma se može koristiti za agro-prostirke ili odbojnike za pruge, za Koridore možemo da koristimo pepeo iz termoelektrana za putne podloge", naveo je Mitrović.

Razvijene zemlje tretiraju otpad kao sirovinu, stoga je na PKS odgovornost da razvije strategiju industrijske proizvodnje.

"Što pre moramo da reagujemo, jer je zagađenje ogromno, a ne kasnije da se čudimo zašto imamo povećan broj obolelih od karcinoma", rekao je Mitrović.

Prema njegovim rečima, šansa Srbije je u cirkularnoj ekonomiji koja je sveobuhvatni proces koji uključuje sve činioce društva i ekonomije.

"Nažalost, nemamo banke i fondove koji podržavaju projekte kao što su fabrike za reciklažu tekstila, baterija, medicinskog otpada", rekao je Siniša Mitrović na konferenciji "Održiva budućnost 2020", koju je organizovala "Adrija medija grupa".

"Država treba da nagradi one koji otpad prevedu u sirovinu"

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović rekao je da država treba da nagrađuje one koji otpad prevedu u iskoristivu sirovinu.

"Treba rešiti bolne tačke, za poljoprivredu treba imati platforme. Cirkularna ekonomija je ideologija i samo se njom treba voditi. Mnogo sirovina postoji u poljoprivredi, a ne koriste se, na primer, za proizvodnju biomase. Reciklažna industrija mora da se poboljša. Treba da se uspostavi sistem", naveo je Nedimović.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je ukazao na to da Srbija kasni 20 ili 30 godina za razvijenim zemljama u oblasti zaštite životne sredine.

"Znamo da treba da ulažemo u životnu sredinu, samo je pitanje kako je najbolje da to uradimo. Rešenja postoje, pa i ona inovativna. Budžet je sada veći i ostaje da gazimo krupnim koracima u reformu i sprovođenje planova u delo. Investiranje u ove projekte je važno, ali ono što nedostaje je da sva ministarstva postanu ministarstva životne sredine", istakao je Trivan.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво