Koliko deca znaju o svojim pravima

Deca su po međunarodnom pravu posebno osetljiva i specifična kategorija. Da bi zaštitili i poštovali njihova prava nisu dovoljni uobičajeni mehanizmi zaštite iz oblasti ljudskih prava. Zato je ne samo na Svetski dan prava deteta potrebno promovisati vrednosti i ciljevi Konvencije o pravima deteta kako bi oni postali uspešni ljudi.

Pravo da budu svoji, srećni, da imaju slobodno vreme, zdravstvenu zaštitu, budu informisani - to su poruke koje su povodom Svetskog dana prava deteta ispisala deca iz Maštolenda, dnevnog boravka za decu sa posebnim potrebama u Vranju. Dan će provesti u društvu vršnjaka iz Osnovne škole "Svetozar Marković".

"Pripremili smo pano za školu, poster smo napravili. Da istaknemo druženje, igru, pevanje, ljubav", kaže Vanja Stojnev iz Dnevnog boravka za decu i omladinu.

Nenad Stoilković, učenik OŠ "Svetozar Marković" kaže da ima pravo da se školuje i na zaštitu dok ne napuni 18 godina.

"Na primer, kad nas boli zub imamo pravo da izađemo sa časa, pa da idemo kući i kod zubara", kaže Đorđe Jovanović, učenik OŠ "Svetozar Marković".

Do ostvarivanja svih prava deteta, posebno dece iz osetljivih društvenih grupa, koja žive sa invaliditetom ili u siromaštvu, dug je put. Bitna je tolerancija, prihvatanje različitosti, a u Maštolendu ističu važnost socijalizacije.

"Trudimo se da našu decu uključimo u normalne društvene tokove, da posećuju sportske aktivnosti, kafiće, poslastičare, da prisustvuju priredbama, predstavama. Imamo lepu saradnju sa vrtićima i školama, tu se ne vidi neka razlika jer deca ne primećuju razlike", kaže Jovana Petrović, defektolog.

"Učenici imaju znanja, kako na časovima redovne nastave, tako i na vannastavnim aktivnostima uče. Nastavnici su edukovani, a svi mi zajedno još učimo o pravima deteta", rekla je Jelena Stojković Ilić, pedagog.

U Strategiji prevencije i zaštite od diskriminacije, deca su prepoznata kao društvena grupa za koju je veći rizik da bude diskriminisana.

Posebno romska deca, izbeglice, migranti, deca koja žive i rade na ulici, ona koja su žrtve nasilja, određenog zdravstvenog stanja. Prethodnih godina povećan je broj dece romske nacionalnosti koja ostvaruju pravo na školovanje.

"Sada roditelji sami dovode decu u školu i često ih šalju. Imaju super komunikaciju sa mnom i saradnju, deca redovno pohađaju školu", kaže Mevlida Demić, pedagoški asistent.

I deca migranti uključena su u školski sistem naše zemlje, u Vranju nastavu pohađaju u dve osnovne škole.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво