Vremeplov (17. oktobar 2019)

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, Dan zdravlja studenata Beogradskog univerziteta, Dan Bezbedonosno-informativne agencije (BIA), Dan Opštine Jagodina

1744. - Umro Đuzepe Gvarneri, italijanski graditelj violina

(Kremona, 21. 08. 1698 - Kremona, 17. 10. 1744)
Rođen u porodici čuvenih graditelja gudačkih istrumenata iz Kremone, Đuzepe Gvarneri je zanat učio u radionici svog oca i kod čuvenog Stradivarija. Prvu poznatu violinu izradio je 1726. godine, nakon dugog perioda eksperimentisanja i menjanja proporcija i oblika. Njegove violine su izvanredno doterane, izrađene od najkvalitetnijeg drveta i u blistavo zlatnom laku. Ukupno je izradio oko 200 violina, ali je postao poznat tek kada je Paganini svirao na jednoj od njih. Otada se Gvarneri smatra, uz Stradivarija, najistaknutijim majstorom klasične italijanske gradnje violina.

1760. - Rođen Klod Anri Sen - Simon, francuski filozof, socijal-utopista
(Pariz, 17. 10. 1760 - Pariz, 19. 05. 1825)

1797. - Mirom u Kampoformiju između Austrije i Francuske ukinuta Mletačka Republika

1813. - Rođen Georg Bihner, nemački književnik
(Godelau, 17. 10. 1813 - Cirih, 19. 02. 1837)

1842. - Rođen Čedomilj Mijatović, političar, ekonomista i istoričar, akademik
(Beograd, 17. 10. 1842 - London, 14. 05. 1932)
Posle završenog Liceja u Beogradu, Mijatović je studirao političko - ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu i Cirihu. Predavao je ekonomiju na Velikoj školi u Beogradu. Bio je ministar inostranih poslova i više puta ministar finansija Srbije. Kao šef srpske diplomatije potpisao je 1881. godine "Tajnu konvenciju" s Austro-Ugarskom, a kao ministar finansija uveo dinar kao novčanu jedinicu u Srbiji, kao i moderni sistem mera. Jedan je od utemeljivača Narodne banke Srbije. Posle pada dinastije Obrenović, 1903. godine, napustio je Srbiju i otišao u London, gde je živeo do smrti.

1849. - Umro Frederik Šopen, poljski kompozitor i pijanista
(Želazova Vola, 01. 03. 1810 - Pariz, 17. 10. 1849)

1872. - Rođen Momčilo Tapavica, arhitekta i sportista, prvi Srbin učesnik 1. Olimpijskih igara, 1896. godine, osvajač bronzane medanje u tenisu
(Nadalj, 17. 10. 1872 - Pula, 10. 01. 1949)

1899. - Skupština Kraljevine Srbije donela Zakon o ustrojstvu Centralne državne uprave - Odeljenja za poverljive poslove policije - u spomen na ovaj događaj obeležava se Dan Bezbedonosno-informativne agencije (BIA)

1909. - Prvi naš pilot - lekar Vladimir Aleksić poleteo jedrilicom sopstvene konstrukcije nad Pančevom

1915. - Rođen Artur Miler, američki književnik, akademik
(Njujork, 17. 10. 1915 - Roksberi, 10. 02. 2005)

1917. - Rođen Mak Dizdar, književnik
(Stolac, 17. 10. 1917 - Sarajevo, 14. 07. 1971)

1918. - Rođena Rita Hejvort (Margarita Karmen Kansino), američka filmska glumica
(Njujork, 17. 10. 1918 - Njujork, 14. 05. 1987)

1920. - Umro Džon Sajlas Rid, američki književnik i novinar
(Portland, 22. 10. 1887 - Moskva, 17. 10. 1920)

1920. - Rođen Montgomeri Klift, američki filmski glumac
(Omaha, 17. 10. 1920 - Njujork, 23. 07. 1966)

1922. - Rođen Borislav Mihajlović - Mihiz, književnik
(Irig, 17. 10. 1922 - Beograd, 15. 12. 1997)

1922. - Rođen dr Borislav Džodžo, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu, viši naučni savetnik Instituta tehničkih nauka
(Dubrovnik, 17. 10. 1922 - Beograd, 13. 07. 2013)

1930. - Rođen Dragoslav Antonijević, etnolog, naučni savetnik Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, akademik
(Aleksinac, 17. 10. 1930 - Beograd, 10. 09. 2001)

1936. - Srušena kafana "Albanija" u Beogradu, na čijem je mestu podignuta istoimena palata

1937. - Nastali Diznijevi crtani junaci: Raja, Gaja i Vlaja

1948. - Rođen Robert Džordan (Džejms Oliver Rigni), američki književnik
(Čarlston, 17. 10. 1948 - Čarlston, 16. 09. 2007)

1970. - Rođen Stiven Vuldridž, australijski biciklista , svetski i olimpijski šampion, član Kuće slavnih biciklista
(Sidnej, 17. 10. 1970 - 14. 08. 2017)

1972. - Umro Đorđe Karađorđević, princ, najstariji sin kralja Petra I
(Cetinje, 26. 08. 1887 - Beograd, 17. 10. 1972)

1975. - Umro Leonid Jakobsen, sovjetski baletski igrač i koreograf, zaslužni umetnik Sovjetskog Saveza
(Sankt Petersburg, 15. 01. 1904 - Moskva, 17. 10. 1975)

1979. - Rođen Kimi Raikonen, finski automobilista, vozač "Formule 1"
(Espo, 17. 10. 1979)

1997. - Izgorela zgrada Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu

1998. - Umrla Nada Marinković, književnica, prevodilac, novinar i urednik Radio Beograda
(Karlovac, 27. 11. 1921 - Beograd, 17. 10. 1998)

2000. - Završen hram Hercegovačka Gračanica u Trebinju

2003. - Usvojena Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu - UNESCO

2004. - Umro Novica Savić, dramski pisac
(Beograd,10. 11. 1943 - Beograd, 17. 10. 2004)

2005. - Umro Pavle V. Anagnosti, novinar lista "Borba"
(Beograd, 1944 - Beograd, 17. 10. 2005)

2006. - Umro Dragoslav Nikitović, direktor Radio Beograda
(Miokovci, 10. 01. 1934 - Beograd, 17. 10. 2006)

2012. - Umrla Silvija Kristel, holandska glumica, foto-model i pevačica
(Utreht, 28. 09. 1952 - Amsterdam, 17. 10. 2012)

2014. - Umro Milutin Stanisavljević, novinar i foto-reporter
(Petrovac na Mlavi, 16. 08. 1939 - Beograd, 17. 10. 2014)

2017. - - Umro Zoran Stojiljković, sportski strelac, trener, selektor reprezentacije Jugoslavije i Srbije
(Niš, - Niš, 17. 10. 2017) 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво