Kako se strani studenti snalaze u Beogradu

Na Univerzitetu u Beogradu, od 100.000 akademaca, pet odsto nema srpski pasoš. Dolaze iz različitih zemalja i iz različitih razloga - neko zbog kvaliteta studija, neko zbog uslova studiranja. Imaju slična interesovanja kao i naši studenti, pa ih je najviše na medicinskim i tehničkim naukama.

Iako o Srbiji nije znao mnogo, Vijetnamac Huan Hong Kim uputio se 10 hiljada kilometara daleko od kuće da bi u našoj zemlji studirao međunarodne odnose. Prošle godine je stekao diplomu Fakulteta političkih nauka, gde je i nastavio obrazovanje. Sada piše master rad.

Hoan Hong Kim iz Vijetnama kaže da se u Srbiji mora mnogo uči i da sprem i da se ispit sprema tri meseca unapred.

Da bi bili lekari s srpskom diplomom, iz Centralne Afrike došli su Funga i Ingrid. Posle šest godina učenja i truda, prošle nedelje su to i postali. Sada im, kažu, sledi stažiranje, a onda će se vratiti u svoje zemlje da tamo dele stečeno znanje.

"Odlučio sam da studirma medicinu ovde zato što znam neke poznate lekare koji su studirale ovde. Studiranje na početku je bilo mnogo teško zbog jezika. Kad je vreme prošlo onda je okej", kaže Funga Funga Jotom iz Zambije.

"Malo sam bila zbunjena zbog jezika pošto nisam znala ni da kažem dobar dan. Bilo je ljudi koji su znali engleski i ja sam polako vežbala jezik. I ljudi su bili ljubazni i tako, bilo je lepo. Nije bilo lako, ali sam se trudila i ja sam uspela", kaže Ingrid Nadija Iraoze iz Ruande.

Svo troje u našu zemlju stigli su pre osam godina. Toliko dugo i žive u studentskom domu. Tu su ih lepo dočekali i prihvatili, a najteže im je bilo da savladaju srpski jezik.

Hoan Hong Kim iz Vijetnama kaže da mu je gramatika najveći problem.

U učenju im pomažu kolege na fakultetu, ali i drugovi iz doma. Uz njih su, kažu, zavoleli i našu tradiciju.

"Kad sam došao, meni je bio prvi put da jedem sarme", kaže Funga Funga Jotom iz Zambije.

"Zanimljivo je, družim se, učim u čitaonici, lepo je", ispričala je Ingrid Nadija Iraoze iz Ruande. 

Na Univerzitetu u Beogradu je nešto više od 5.300 stranih studenata. Najviše se zanimaju za tehničke fakultete, studije medicine, stomatologije, poljoprivrede.

Ana Langović Milićević, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja kaže da je otežavajući faktor u prethodnom periodu za dolazak inostranih studenata bila nostrifikacija diploma srednjih škola, što se vrlo pojednostavilo.

"S druge strane za vize proces je ubrzan. Problem koji je bio jesu smeštajni kapaciteti. Međutim, mi smo tu već napravili neke pomake za javno-privatno partnerstvo, imali smo konkurs gde se odgovarajući smeštaj po standardima takođe može ponuditi inostranim studentima", kaže Milićevićeva.

Cilj je, ističu u ministarstvu, da inostranih studeneta bude sve više. Podsećaju na 80-te godine kada više od 20.000 studenata na BU nije imalo srpski pasoš. Uglavnom su dolazili mladi sa Bliskog istoka i iz Severne Afrike.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво