Težak život vojnih beskućnika u Surčinu

Vojnih beskućnika ili vojnih penzionera koji su nakon izbijanja ratova devedesetih godina iz drugih bivših jugoslovenskih republika premešteni u Srbiju, ima oko 2.500, podaci su Udruženja vojnih beskućnika. Najveći broj njih više od dve decenije živi u 25 kolektivnih centara u Srbiji i 11 u Beogradu.

Ekipa RTS-a obišla je oko 100 porodica vojnih beskućnika u Surčinu.

Vlado Đukić je pilot u penziji. Kao vojni beskućnik, došao je sa porodicom u Beograd iz bivše jugoslovenske republike u kojoj se odrekao stanarskog prava, što je bio uslov da u Beogradu bude na stambenoj rang listi.

Već 26 godina čeka da mu se reši stambeno pitanje kao i stotinak porodica koje žive u kompleksu takozvanih službenih stanova u Surčinu.

Kaže da ima jednu dnevnu sobu i jednu sobicu u kojoj žive njegova deca.

"Morao sam od terase da napravim još jednu sobu jer deca nemaju uslove za život i za učenje. I kada bih hteo da sredim i popravim uslove, morao bih da tražim dozvolu od ministarstva, a ne mogu da ulažem sredstva jer kuća nije moja", ističe Đukić.

"Pravilnik iz 2014. godine nas ne prepoznaje" 

Za rešavanje stambenog pitanja, za vojne beskućnike važi pravilnik iz 2014. godine koji je više puta menjan.

Po tom propisu, pored aktivnih vojnih lica, na stan čekaju vojni penzioneri sa četiri podgrupe u kojima su i beskućnici.

"Važeći pravilnik je za nas potpuno nepravedan jer su nam uzeta stečena prava. Pravilnik nas ne prepoznaje", žali se Vlado Đukić.

Advokat Ivan Simić kaže da se postavlja pitanje smisla opšteg akta koji rešavanje stambenog pitanja stavlja u kontekst odricanja prava na imovinu u bivšim jugoslovenskim republikama.

"Uzmimo primer Hrvatske koja je gotovo pre 25 godina svim vojnim službenicima oduzela pravo na imovinu, stanarsko pravo i sva druga prava", ističe Simić.

Porodica Jovanović 25 godina živi u istim uslovima.

"Živimo sa miševima, pacovima, zmijama, krpeljima, komarcima i raznom gamadi. Iz moje dece je izvađeno više krpelja nego iz sve dece iz jednog celog novobeogradskog kvarta", kaže nastavnik letenja u penziji Radenko Jovanović.

"Tražimo da se pitanje reši" 

Zaštitnik građana Zoran Pašalić ističe da je više od 20 puta obišao porodice vojnih beskućnika koje žive u kasarnama, prikolicama ili neadekvatnim naseljima poput onog u Surčinu.

"Od prvog dana mog mandata, upoznat sam sa ovim problemom i u stalnim sam kontaktima sa njihovim udruženjem. Stalnim posredovanjem i stalnim kontaktima, tražimo da se to pitanje reši na adekvatan način", kaže Zoran Pašalić.

Službeni stanovi u kompleksu u Surčinu nemaju ni upotrebnu ni građevinsku dozvolu da bi bili u kategoriji stana.

Ne postoji čak ni pravni osnov da se takav stan preimenuje u stan za otkupljivanje, a to znači da porodice vojnih beskućnika moraju napustiti prostor, ako tako odluči Ministarstvo odbrane.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи