Putovanje najbolji kurs stranog jezika

Neposredno pre odlaska na letovanje, ukoliko se radi o inostranstvu, postoji bojazan u vezi sa tim koliko će nam strani jezik biti potreban za komunikaciju. Profesorka Marijana Prodanović rekla je za RTS da se neretko svi oni koji posećuju inostranstvo oslanjaju na engleski jezik, imajući u vidu njegovu rasprostranjenost. U nekoj opuštenoj atmosferi vrlo je moguće usvajanje i nekog drugog jezika sa kojim se pre toga nisu sreli, istakla je Prodanovićeva.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, profesorka Marijana Prodanović rekla je da kada su u pitanju putovanja i proces planiranja putovanja, odlaska u inostranstvo, bez obzira da li se radi o godišnjem odmoru ili ne – čini se da je strani jezik jedna od stavki o kojoj se razmišlja i koju vredi spakovati i poneti sa sobom.

Nekada smo nosili rečnike, danas imamo mobilni telefon koji pomaže u tome.

Profesorka Prodanović kaže da je period godišnjeg odmora – period koji vezujemo sa pozitivnim osećanjima, a u takvoj atmosferi kada smo lišeni stresa i nekih formalnih okolnosti, svakako da lakše dolazi do usvajanja.

"Moramo da priznamo da se neretko svi oni koji posećuju inostranstvo, bez obzira o kojoj zemlji je reč, oslanjaju na engleski jezik, imajući u vidu njegovu rasprostranjenost", istakla je profesorka.

Međutim, u nekim fleksibilnim okolnostima, u nekoj opuštenoj atmosferi vrlo je moguće usvajanje i nekog drugog jezika sa kojim se pre toga nisu susreli. Tih nedelju-dve može biti dovoljno za započinjanje osnovne komunikacije na datom jeziku, jer se susrećemo sa izvornim jezikom, objašnjava ona.

Govoreći o tome kako izaći iz zone komfora, Prodanovićeva kaže da je neki stepen inhibicije nešto što nas spečava da progovorimo, a produktivne veštine, veština govorenja, veština izražavanja, da li u pisanom ili u usmenom obliku, jesu nešto što je najveći problem onima koji uče jezike.

Ono što je delotvorno jeste interakcija na datom jeziku, što veća izloženost jeziku, veća upotreba jezika da bi se te veštine unapredile i bile upotrebljene u praksi, ukazuje Prodanovićeva.

Navodi da je nemali broj onih koji poseduje znanje o jeziku, koje postane uspavano i nalazi se u mozgu.

Ono što se može uraditi je da ponovo sami sebe izložimo sadržajima koji su dostupni, kao što su filmski i serijski sadržaji, ukazuje profesorka i dodaje da je rasprostranjenosti jezika doprineo i internet.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи