Velika većina mladih radila bi na crno, država nedovoljno ulaže u njih

Povodom Međunarodnog dana mladih, Krovna organizacija u Srbiji predstavlja svoj godišnji izveštaj. Šta muči mlade, kako bi nadležni mogli da poboljšaju njihov položaj?

Samedin Rovčanin iz Krovne organizacija mladih Srbije kaže za RTS da je prema istraživanju koje je obavljeno, čak 87 odsto mladih spremno da radi na crno, a samo deset odsto onih koji rade imaju platu višu od prosečne.

Šta pokazuje najnoviji izveštaj – kakav je položaj mladih u Srbiji, koliko se o njima brine?

Najnoviji izveštaj pokazuje neke trendove koji su detektovani i ranijih godina, pre svega kada pričamo o tome šta su najveći problemi s kojima se mladi suočavaju u Srbiji. I dalje su  to nezaposlenost, loše obrazovanje, nezadovoljstvo sistemom vrednosti, ugrožena bezbednost... Šezdeset sedam odsto mladih ljudi iskazuje želju da napusti Srbiju, opada poverenje mladih u evropski put Srbije.

Jedan od ključnih razloga zašto mladi napuštaju Srbiju jeste to što ne mogu da se zaposle. Zvanična statistika pokazuje da stopa nezaposlenosti mladih opada, ali je i dalje visoka, na šta ukazuje i Evropska komisija u svom izveštaju. S kojim problemima se mladi u Srbiji suočavaju i kada nađu posao?

Možda Vam taj položaj mogu približiti kroz sledeće podatke – 87 mladih ljudi je spremno da radi bilo kakav posao za novac, dakle govorim o radu na crno. Kada govorim o prosečnim platama mladih koje smo mi obuhvatili u istraživanju, svega deset posto njih ima platu višu od prosečne, 25 posto niže plate od prosečnih, a preko 60 posto uopšte ne zarađuje.

Kada dobiju poslove, posebno prvi posao, obično su to problemi vezani za tip ugovora koji im se dodeljuje, odnosno nemogućnost ostvarivanja punog prava iz radnog odnosa, na primer pravo na bolovanje, godišnji odmor, pravo na kredite.

Navešću primer Poljske u kojoj je tamošnja skupština na predlog Vlade donela jednu Uredbu kojom se ukida porez na zarade mladih ljudi do 26 godina, upravo kao meru populacione politike da bi sprečili odliv mladih ljudi iz zemlje u inostranstvo.

Mlade i te kako muči i stambeno pitanje. Prema Vašem istraživanju, tek oko od šest odsto mladih ima svoj stan, velika većina od 66 odsto, živi u porodičnom stanu, dok, kako navodite, oko 17 procenata iznajmljuje stan. U prethodnom Akcionom planu za sprovođenje Nacionalne strategije za mlade i aktuelnom koji važi do sledeće godine nalazi se i mera za rešavanje stambenog pitanja. O čemu je reč i koliko su nadležni do sada uradili?

Predviđaju subvencionisane kredite za mlade pojedince, za mlade bračne parove, za samohrane majke posebno i predviđaju gradnju neprofitnih stanova, prethodni Akcioni plan koji je važio od 2015. do 2017. godine je predviđeo slične mere, ali je realizacija tih mera u najvećem broju ostala nepoznata.

Vlast najavljuje da će ulagati u stanove za mlade bračne parove. Šta očekujete od tog obećanja i koji su vaši predlozi?

Meni se čini da je to jedna zaista dobra i ohrabrujuća mera. Ono što bismo mi preporučili i dodali nije ništa drugo do da se sprovede ono što smo usvojili kao Nacionalnu strategiju za mlade.

Nekoliko godina pitate mlade koliko veruju najvišim institucijama u zemlji. Šta su ove godine odgovorili?

Kao i prethodnih godina poverenje mladih u institucije ostaje na vrlo niskom nivou. Nijedna institucija na toj našoj istraživačkoj skali od jedan do pet nije uspela da prebaci tri. Najbolje se kotira Vojska Srbije koja je na toj skali dobila 2,9, ispod nje je Ministarstvo unutrašnjih poslova, tu su i institucije koje se bave mladima. Mladi ljudi nemaju osećaj da ih neko čuje, da ih neko sluša i nemaju utisak da im se neko obraća.

Kako ocenjujete mere koje sprovodi Ministarstvo za omladinu?

U Ministarstvu omladine, u sektoru za omladinu radi svega decet ljudi. Nije realno očekivati da devet ljudi pokrije sistemsko unapređenje brige o mladima za više od milion mladih koliko ih ima u Srbiji. Od ukupnog budžeta Ministarstva, svega 22 odsto se izdvaja za programe koji targetiraju mlade ljude, a od ukupnog budžeta Republike Srbije na godišnjem nivou svega 0,09 procenta se izdvaja kroz Ministarstvo omladine u te svrhe, smatramo da je to nedovoljno.

Kada govorimo o bezbednosti mladih, ističete da je u odnosu na 2017. godinu, čak 20 odsto mladih više trpelo fizičko i verbalno nasilje. Čak 85 odsto mladih svedoci su nasilja. Koji su još podaci alarmantni i gde vide uzroke za nasilje?

Najalarmantniji podatak je svakako da 27 posto mladih ljudi smatra da je nasilje u nekim svojim pojavnim oblicima opravdano, da može biti opravdano, kao uzroke mladi ljudi navode porodične faktore, ali vrlo interesantno, navode i da se nasilje promoviše u društvu.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво