Pola veka Hotela "Jugoslavija" – hoće li mu biti vraćen stari sjaj

Hotel "Jugoslavija" ovih dana slavi veliki jubilej – pola veka postojanja. Sa njegovih prozora u Dunav su gledali predstavnici važnih državnih delegacija, kraljice, astronauti, glumci, a u njegovim hodnicima snimani su filmovi. U bombardovanju 1999. godine uništeno mu je zapadno krilo. Grada vlast razmatra uvođenje posebne takse na objekte koji se nalaze u zonama značajnim za razvoj Beograda kako bi stimulisali vlasnike da ih rekonstruišu ili prodaju.

U njemu se ogleda istorija naše zemlje u proteklih 70 godina. Hotel "Jugoslavija" svedok je mnogih političkih, socijalnih i ekonomskih promena na prostorima bivše države, čije ime i danas nosi.

Izgradnja je počela 1948. godine, po projektu arhitekata zagrebačke škole moderne Mladena Kauzlarića, Lavoslava Horvata i Kazimira Ostrogovića. Kao posledica razlaza sa Sovjetskim Savezom i zemljama Varšavskog pakta, usledila je ekonomska kriza, zbog koje je obustavljena izgradnja Novog Beograda, pa i hotela i završen je tek 1967. godine, po izmenjenom planu, a otvoren je dve godine kasnije.

Istoričar Nebojša Damjanović ističe da je za svoje vreme hotel Jugoslavija bio velelepno zdanje.

"Bio je sasvim moderno zdanje građeno u duhu moderne, na tragu onoga što je čuveni Korbizije gradio. Jedan od arhitekata je bio učenik samog Korbizijea – arhitekta Pantović", koji je radio na enterijeru", navodi Damjanović.

Tokom NATO bombardovanja 1999. godine, dva projektila direktno su pogodila zapadno krilo.

Damjanović naglašava da jer od tada "Jugoslavija" bila dugo vremena zapuštena i zapostavljena. "Znamo da je bila velika društvena transformacija istovremeno u toku. Tako da sada možemo konstatovati da je on delimično restauriran", dodaje Damjanović.

Taksa koje bi naterala vlasnike na rekonstrukciju ili prodaju

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić nedavno je izjavio da je Grad Beograd proteklih godina učinio sve da usvajanjem urbanističkih akata omogući početak rekonstrukcije.

Istakao je i da Grad razmatra uvođenje posebne takse na objekte koji se nalaze u zonama značajnim za razvoj grada, a nisu privedeni nameni, kako bi stimulisali vlasnike da ih rekonstruišu ili prodaju.

Nebojša Damjanović napominje da je "Jugoslavija" građena sa velikim ambicijama i smatralo se da je bio jedan od najznačajnijih, najvećih i najlepših hotela na celom Balkanskom poluostrvu, u celoj SFRJ sigurno, bar jedno vreme.

"To je jedno luksuzno, reprezentativno, ne treba izbeći monumentalno zdanje i na svoj način, taj modernistički način, prelepo – sa tim čistim linijama, sa tom jednostavnošću, a na jednoj prelepoj lokaciji", ukazuje Damjanović.

U hotelu se nalazi i luster težak 14 tona, sa 40.000 "svarovski" kristala i 5.000 sijalica, koji je do 2010. godine bio među najvećima na svetu. U Hotelu "Jugoslavija" boravili su mnogi značajni ljudi, poput Kraljice Elizabete Druge, Ričarda Niksona, Džimija Kartera, Nila Armstronga, Tine Tarner i Kevina Kostnera.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи