Vremeplov (24. jul 2019)

Simon Bolivar, južnoamerički vojskovođa i državnik, rođen 24. jula 1783. godine. Srpska slikarka i pesnikinja Vilhemina Mina Karadžić, ćerka Vuka Karadžića, rođena na današnji dan 1828. Prvi auto klub u Beogradu osnovan 1921. godine.

1704. - Britanska i holandska flota preuzele Gibraltar od Španije

1783. - Rođen Simon Bolivar, južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik
(Karakas, 24. 07. 1783 - San Pedro Aleandrino, 17. 12. 1830)
Simon Bolivar, veliki vojskovođa i borac za nezavisnost Južne Amerike, školovao se u Evropi, gde je prihvatio ideje Francuske revolucije i pristupio "slobodnim zidarima". Po povratku u domovinu staje na čelo ustanika. Pobedio je u više od 15 bitaka protiv španskih kolonizatora i, marta 1813. godine, ušao u Karakas. Oslobodio je Venecuelu, Novu Granadu (Kolumbija), Ekvador i Panamu i ujedinio ih pod imenom Republika Kolumbija. Osvajanjem Lime i uspehom u bici kod Ajakuča, izvojevao je konačnu pobedu nad Španijom. Dobio je nadimak Libertador de la patria - Oslobodilac otadžbine. Izabran je za prvog predsednika Kolumbije i Gornjeg Perua, po njemu kasnije nazvanog Bolivija. Radeći na jakoj i nezavisnoj uniji, sazvao je kongres u Panami 1826. godine, koji je pokazao razjedinjenost latinoameričkih država. Bolivar je optužen da želi da se proglasi monarhom i 1830. primoran je na abdikaciju. Ubrzo, Venecuela, Bolivija i Ekvador proglašavaju svaka svoju nezavisnost.

1802. - Rođen Aleksandar Dima Otac, francuski književnik
(Vile - Kotre, 24. 07. 1802 - Diep, 05. 12. 1870)

1828. - Rođena Vilhemina Mina Karadžić - Vukomanović, slikarka i književnica
(Beč, 24. 07. 1828 - Beč, 24. 06. 1894)

1828. - Rođen Nikolaj Gavrilovič Černiševski, ruski književnik, književni kritičar i estetičar
(Saratov, 24. 07. 1828 - Saratov, 29. 10. 1889)

1854. - Rođen Konstantin Josif Jireček, češki istoričar i filolog
(Beč, 24. 07. 1854 - Beč, 10. 01. 1918)

1860. - Beograd podeljen na 6 kvartova: Varoški, Dorćolski, Palilulski, Terazijski, Savamalski i Vračarski

1898. - Rođena Amelija Erhart, prva žena koja je preletela Atlantik
(Boston, 24. 07. 1898 - Tihi okean, 02. 07. 1937)

1921. - Osnovan prvi auto - klub u Beogradu

1921. - Rođen Đuzepe di Stefano, italijanski tenor
(Katanija, 24. 07. 1921 - Milano, 03. 03. 2008)

1929. - Rođen Piter Jejts, britanski reditelj i producent
(Alderšot, 24. 07. 1929 - London, 09. 01. 2011)

1930. - Rođen Predrag Ivanović, trubač, kompozitor i aranžer
(Beograd, 24. 07. 1930 - Beograd, 04. 05. 2010)

1947. - Rođen Predrag Ejdus, pozorišni, filmski i TV glumac, predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije, upravnik Narodnog pozorišta i profesor Akademije umetnosti u Beogradu
(Beograd, 24. 07. 1947 - Beograd, 28. 09. 2018)

1954. - Prvi dabldeker pojavio se na londonskim ulicama, otišao u istoriju 09. 12. 2005. 

1957. - Umro Saša Gitri (Aleksandar Žorž Gitri), francuski književnik, glumac i reditelj
(Sankt Petersburg, 21. 02. 1885 - Pariz, 24. 07. 1957)

1969. - Rođena Dženifer Lopez, američka pevačica i glumica
(Njujork, 24. 07. 1969)

1977. - Rođena Olivera Jevtić, atletičarka, evropska šampionka
(Užice, 24. 07. 1977)

1980. - Umro Piter Selers, engleski filmski glumac
(Sautsi, 08. 09. 1925 - London, 24. 07. 1980)

1991. - Umro Isak Baševis Singer, američki književnik, nobelovac
(Radžimin, 14. 07. 1904 - Majami, 24. 07. 1991)
Rođen u porodici koja je dala nekoliko rabina, Singer je i sam bio rabin. Kao tridesetogodišnji pisac iselio se, 1935. godine, u SAD. Pisao je na hebrejskom i jidišu, ali su se njegova dela, uglavnom pojavljivala na engleskom, kao prevodi u kojima je često sudelovao i sam autor. Najistaknutiji savremeni pisac književnosti na jidišu, Singer je objavio više romana, kratkih priča, drama, knjiga za decu i prevoda sa nemačkog Remarka, Mana i drugih autora. Najpoznatija njegova dela su: "Gimpel luda", "Rob", "Zašto je Noa odabrao galeba", "Sotona u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Senke nad Hadsonom", "Metuzalemova smrt", "Ljubav i izgnanstvo", "Šoša", "Zamak", "Ludak" i "Izgubljen u Americi". Pored romana i pripovedaka, pisao je i pozorišne komade. Veliki majstor pripovedanja, Singer svojim stilom i veštim vođenjem radnje spaja dobru priču, filozofiju života i svakodnevicu u najneverovatnijim oblicima - folklorističkim, satiričnim, erotskim, divljim... Oslanjajući se na klasičnu hebrejsku tradiciju, on u tonu mističnog realizma opisuje složene odnose iz života Jevreja, sa posebnim osvrtom na bizarno i groteskno u ljudskom životu. Njegov je izraz ironičan i prožet filozofsko- psihološkim opservacijama. Singer je Nobelovu nagradu za književnost dobio 1978. godine. Bio je član Akademije nauka i umetnosti SAD, Jevrejske akademije nauka i Poljskog instituta za nauku i umetnost.

1992. - Umrla Arleti (Arlet - Leoni Batia), francuska filmska glumica
(Kurbvua, 15. 05. 1898 - Pariz, 24. 07. 1992)

1998. - Umrla dr Slavka Morić Petrović, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, osnivač Instituta za mentalno zdravlje
(Bovlja, 11. 11. 1919 - Beograd, 24. 07. 1998)

2011. - Umro Milan Delčić Delča, dramaturg i rok muzičar
(Pirot, 19. 11. 1960 - Beograd, 24. 07. 2011) 

2012. - Umrla Veroslava Jančić, prevodilac, novinar "Nove Makedonije", "Borbe", "Duge" i "Bazara"
(Senjski rudnik, 30. 08. 1914 - Beograd, 24. 07. 2012)

2013. - Umro Jakov Grobarov (Miladin Kovačević), književnik
(Mostar, 1938 - Beograd, 24. 07. 2013)

2015. - Umro Milan Komnenić, književnik i prevodilac, urednik "Prosvete",  časopisa "Vidici", "Delo", "Relation", jedan od osnivača i predsednik Izvršnog odbora Srpskog pokreta obnove, sekretar za informisanje SRJ, ministar kulture
(Pilatovci, 08. 11. 1940 - Beograd, 24. 07. 2015) 

2016. - Umro dr Vladimir Štambuk, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, jedan od osnivača Socijalističke partije Srbije i Jugoslovenske levice
(Split, 19. 08. 1942 - Beograd, 24. 07. 2016)

2016. - Umro Momčilo Pavlović, urednik Programa za inostranstvo Radio-televizije Srbije
(Riljac, 04. 06. 1939 - 24. 07. 2016)

2016. - Umrla Margaret Marni Nikson, američka operska pevačica- sopran
(Altadina, 22. 02. 1930 - Njujork, 24. 07. 2016)

2018. - Umro Vasilij Kovaljev, sovjetski inženjer, poslednji svedok Staljinovih radnih logora
( 1930 - Magadan, 24. 07. 2018)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи