Preminuo akademik Nikola Hajdin

Član Srpske akademije nauka i umetnosti Nikola Hajdin preminuo je u Beogradu, potvrđeno je RTS-u u SANU. Hajdin je bio na čelu SANU od 2003. do 2015. godine.

Rođen je 4. aprila 1923. u Vrbovskom u Hrvatskoj. Diplomirao je i doktorirao na Građevinskom fakultetu u Beogradu, gde je bio redovni profesor od 1966. godine. Bio je jedan od vodećih svetskih stručnjaka u oblasti projektovanja mostova i lučnih brana.

Njegovi mostovi sa kosim zategama predstavljaju svetsko dostignuće u izgradnji mostova. Jedan od najpoznatijih je most na reci Visli u gradu Plocku u Poljskoj.

Projektovao je i lučne brane širom sveta. Autor je više stotina naučnih radova. Veoma je cenjen kao autor čitavog niza čeličnih i betonskih konstrukcija.

Iz velikog opusa tih ostvarenja izdvajaju se Železnički most sa kosim zategama preko reke Save u Beogradu (sa Lj. Jevtovićem, 1979), drumski most sistema grede sa kosim zategama preko reke Dunava u Novom Sadu (1981); lučna brana "Glažnje" u Makedoniji (1967) i veliki most sa kosim zategama preko reke Visle u Poljskoj.

Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1970, a za redovnog 1976. godine.

Predsednik SANU u tri mandata i član nekoliko akademija 

Potpredsednik SANU bio je od 1994. do 2003, a predsednik SANU u tri mandata – od 2003. do 2015. godine. 

Nikola Hajdin je bio inostrani član nekoliko akademija – Slovenačke akademije znanosti i umetnosti, Nacionalne akademije Atine, Evropske akademije nauka, umetnosti i literature sa sedištem u Parizu, Evropske akademije nauka i umetnosti sa sedištem u Salcburgu i Evropske akademije nauka u Liježu, kao i član brojnih stručnih udruženja i komiteta. Godine 2000. godine izabran je za počasnog doktora Nacionalnog tehničkog univerziteta Atine.

Akademik Hajdin je dao izuzetno značajan doprinos u naučnoj oblasti koja se odnosi na primenu numeričkih metoda u Teoriji elastičnosti i Teoriji konstrukcija, i na radove iz Teorije tankozidnih nosača. 

Naučni opus Nikole Hajdina obuhvata preko 230 radova (od čega je približno polovina objavljena u inostranstvu u najuglednijim časopisima) citiranih preko 300 puta u inostranstvu i više stotina puta u zemlji.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima su: Oktobarska nagrada Beograda (1959); Oktobarska nagrada Novog Sada (1981); Nagrada AVNOJ-a (1987); Prva nagrada za projekat mosta preko reke Visle u Plocku, Poljska (1996); Orden rada sa zlatnim vencem (1979); Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem (1987) i Plaketa Svetog Đorđa grada Kragujevca (2011), saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво