Vremeplov (22. maj 2019)

Svetski dan biodiverziteta, Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja.

Godine 337. umro je rimski car Konstantin Prvi Veliki, prvi rimski car koji je dozvolio slobodno ispovedanje Hrišćanstva. Konstantin je rođen na tlu sadašnje Srbije - 280. u Nišu. Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, posle čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Rimskog carstva. Od 312. vladao je zajedno s carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a posle pobede nad njim 324. sam celim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi veroispovesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijanizam. Osnivač je Konstantinopolja (Carigrada), nove prestonice carstva.

Engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po profesiji, rođen je na današnji dan 1859. godine. Proslavio se kao autor kriminalističkih romana i pripovedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson. Začetnik je tog specifičnog književnog žanra. Bitno manju pažnju privukao je najboljim delima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Posle pogibije sina u Prvom svetskom ratu, odao se misticizmu. Dela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Beli odred", "Izgubljeni svet", "Veliki burski rat", istorijska studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", delo o spiritualizmu "Istorija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".

1813. - Rođen Rihard Vagner, nemački kompozitor
(Lajpcig, 22. 05. 1813 - Venecija, 13. 02. 1883)

Rihard Vagner je bio tvorac nemačke muzičke drame i, uz Đuzepe Verdija, 
najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. veka. Pisao je tekstove i 
muziku za muzičke drame, pretežno iz nemačke mitologije. Komponovao je u 
skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima 
nemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši 
jedinstveno umetničko delo u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i
inscenacija. Njegova najpoznatija dela su: muzičke drame "Parsifal", 
"Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Nirnberški majstori pevači", 
"Nirnberški prsten", koji se sastoji od četiri drame: "Rajnsko zlato", 
"Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova" i muzičko - filozofske studije 
"Umetničko delo budućnosti" i "Umetnost i revolucija".

1814. - Umro Teodor Janković - Mirijevski, književnik, pedagog i filozof
(Sremska Kamenica, 17. 04. 1741 - Sankt Petersburg, 22. 05. 1814)

1819. - Prvi američki parobrod "Savana" preplovio Atlantik od Savane u Džordžiji 
do Liverpula

1873. - Umro Alesandro Manconi, italijanski književnik
(Milano, 07. 03. 1785 - Milano, 22. 05. 1873)

1885. - Umro Viktor Igo, francuski književnik
(Bezanson, 26. 02. 1802 - Pariz, 22. 05. 1885)

1907. - Rođen Lorens Olivije, engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i 
producent, dobitnik "Oskar"-a
(Dorking, 22. 05. 1907 - London, 11. 07. 1989)

1924. - Rođen Šarl Aznavur (Šanur Vahinag Aznavurjan), francuski šansonjer, 
filmski glumac i diplomata
(Pariz, 22. 05. 1924)

1930. - Rođen Sreto Bošnjak, istoričar umetnosti, likovni kritičar i kustos, 
upravnik Galerije Kulturnog centra i direktor Umetničkog paviljona "Cvijeta 
Zuzorić" u Beogradu
(Markušica, 22. 05. 1930 - 23. 04. 2017)

1933. - Rođen Tomislav Peternek, majstor fotografije
(Vinkovci, 22. 05. 1933)

1934. - Rođen Predrag Bajčetić, reditelj, profesor Fakulteta dramskih umetnosti 
u Beogradu
(Beograd, 22. 05. 1934)

1938. - Rođena Mirjana Marić, modni kreator
(Kravlje, 22. 05. 1938)

1939. - Adolf Hitler i Benito Musolini potpisali "Čelični pakt" o desetogodišnjoj vojnoj i političkoj alijansi Nemačke i Italije

1939. - Održana prva međunarodna biciklistička trka "Kroz Srbiju"

1942. - Streljan Rade Končar, revolucionar i političar, narodni heroj
(Končarev Kraj, 28. 10. 1911 - Šibenik, 22. 05. 1942)

1942. - Obešen Stevan Filipović, revolucionar, narodni heroj
(Opuzen, 27. 06. 1919 - Valjevo, 22. 05. 1942)

1944. - Umro Vojislav Ilić - Mlađi, književnik
(Orehovica, 07. 10. 1877 - Beograd, 22. 05. 1944)

1944. - Rođen Momčilo Perišić, general i političar, načelnik Generalštaba 
Vojske Jugoslavije
(Koštunići, 22. 05. 1944)

1945. - Umro Lajoš Vermeš, univerzalni sportista, pionir subotičkog sporta, pokretač "Palićke olimpijade"
(Subotica, 28. 06. 1860 - 22. 05. 1945)

1946. - Rođen Petar Božović, pozorišni, filmski i TV glumac
(Zemun, 22. 05. 1946)

1946. - Rođen Džordž Best, fudbaler, reprezentativac Severne Irske
(Belfast, 22. 05. 1946 - London, 25. 11. 2005)

1953. - Počeo sa radom Turistički savez Beograda

1959. - Rođen Stiven Patrik Morisi, britanski muzičar, član grupe "The Smiths"
(Dejviulm, 22. 05. 1959)

1960. - Najsnažniji ikad zabeleženi zemljotres jačine 8,6 stepeni po Rihteru 
pogodio Čile

1970. - Umro Bojan Stupica, pozorišni reditelj, scenograf i arhitekta
(Ljubljana, 01. 08. 1910 - Beograd, 22. 05. 1970)

Arhitekta, scenograf, glumac i reditelj u pozorištu i na filmu, Stupica je 
živeo, radio i sagoreo u pozorištu. Suština njegove prirode bila je 
stvaralaštvo, bez obzira kojim se sredstvima izražavao - dovodeći glumce
iz svih krajeva Jugoslavije u Jugoslovensko dramsko pozorište ili kada je
birao kamenčiće za fasadu Ateljea 212. U Ljubljani, Osjeku, Skoplju, Zagrebu
i Beogradu gotovo da nema pozorišnog gledaoca koji nije video bar jednu od 
njegovih predstava: "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug
kredom", "Opera za tri groša", "Idiot", "Glorija", "Bogojavljenska noć", "Braća 
Karamazovi "... Sedmojulska nagrada za životno delo, 1965. godine, samo je 
jedno od mnogobrojnih priznanja ovom nadahnutom i neumornom kulturnom 
posleniku.

1970. - Rođena Naomi Kembel, britanska manekenka i foto-model
(London, 22. 05. 1970)

1972. - Cejlon promenio ime u Šri Lanka

1987. - Rođen Novak Đoković, teniser, svetski šampion, filantrop, osnivač 
Fondacije "Novak Đoković"
(Beograd, 22. 05. 1987)

1992. - U Najrobiju potpisana Konvencija o očuvanju biološke raznovrsnosti - ovaj 
datum obeležava se kao Svetski dan biodiverziteta

2002. - Umro Aleksandar Đokić, arhitekta
(Beograd, 28. 12. 1936 - Beograd, 22. 05. 2002)

2003. - Umrla Milosava - Mila Caričić Stojnić, slavista, profesor Filološkog 
fakulteta u Beogradu
(Berane, 01. 02. 1924 - Beograd, 22. 05. 2003)

2006. - Umro Milan - Gica Damjanović, fudbaler Partizana, reprezentativac
(Golubic, 15. 10. 1941 - Beograd, 22. 05. 2006)

2007. - Umro dr Zoran Konstantinović‚ slavista, komparatista, profesor
Filološkog fakulteta u Beogradu i upravnik, Instituta za uporednu 
književnost u Insbruku, akademik
(Beograd, 05. 06. 1920 - Beograd, 22 .05. 2007)

2010. - Umro Sajmon Mondžek, britanski scenarista
(Hilingdon, 05. 08. 1970 - Los Anđeles, 22. 05. 2010)

2012. - Za posetioce otvoren najviši televizijski toranj na svetu "Tokyo Sky Tree"

2014. - Umro Dragoljub Velimirović, šahovski velemajstor
(Valjevo, 12. 05. 1942 - Beograd, 22. 05. 2014)

2015. - Umro dr Radomir Naumov, inženjer elektrotehnike, generalni direktor 
Elektrotehničkog instituta "Nikola Tesla", ministar rudarstva i energetike
i ministar vera
(Čoka, 12. 05. 1946 - Beograd, 22. 05. 2015)

2016. - Umro Velimir Bata Živojinović, filmski i TV glumac
(Koraćica, 05. 06. 1933 - Beograd, 22. 05. 2016)

2016. - Umro Velimir Sombolac, fudbaler, reprezentativac Jugoslavije, osvajač zlatne medalje na Olimpijadi u Rimu, selektor fudbalske reprezentacije Republike Srpske
(Banja Luka, 27. 02. 1939 - Gradiška, 22. 05. 2016)

2017. - Umro Niki Hejden, američki motociklista
(Ovensboro, 30. 07. 1981 - Čezena, 22. 05. 2017)

2017. - Umro dr Dušanka Đorđević, inženjer arhitekture, profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu 
(Kraljevo, 09. 03. 1945 - Beograd, 22. 05. 2017)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво