Posle katastrofalnih poplava Srbija spremnija i bezbednija

Pre pet godina Srbiju je zahvatilo veliko nevreme, reke su se izlile iz korita i došlo je do katastrofalnih poplava. Poginulo je 57 ljudi od kojih se 23 utopilo. Evakuisano je više od 30.000 ljudi a šteta je procenjena na oko 1,7 milijardi evra. Najteže je pogođen Obrenovac koji je poplavljen u roku od nekoliko sati. U 119 opština vanredna situacija je trajala više od mesec dana.

Direktor kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević rekao je gostujući u Jutarnjem programu da je u više od sto gradova urađeno jačanje postojeće infrastrukture u šta je uloženo preko pet miliona dinara.

"Uz to izgrađeni su potpuno novi objeti u 50 gradova. Rađeno je ono što je bilo identifikoivano kao neophodno, negde je to bilo čišćenje korita reka poput Kolubare i Tamnave u Obrenovcu koje su prvi put nakon 40 godina očišćene", rekao je Blagojević.

Preventivna infrastruktura je decenijama pre poplava 2014. godine bila izložena nemaru što je u mnogome doprinelo šteti od poplava.

"Uložen je ogroman novac i ogroman napor. Reč je o sumi od 100 miliona evra koliko je opredeljeno da bi smo preventivnu infrastrukturu za ovih pet godina doveli na jedan viši nivo", navodi Blagojević.

Srbija je danas spremnija i bezbednija, ali ne potpuno jer su klimatske promene očigledne i u budućnosti ćemo biti izloženiji češćim i intezivnijim padavinama.

Pored novca potrebno je i vreme jer je za implementacijuju svih mera potrebno 20 godina a i vreme i novac su resursi kojih nikada nema dovoljno.

Pošumljavanje je jedna od biotehničkih mera a za to nije dovoljan samo novac, već i vreme da bi se pokazali rezultati kao i realizacija velikih infrastrukturnih projekata kao što je nasip Šabac-Bogatić dug 18 kilometar koji će sprečiti plavljenje Mačve.

Lokalni vodotokovi predstavljaju veliki problem jer su to najčešće bujični vodotokovi od kojih preti najveći rizik. Tu mora da postoji podela nadležnosti između Republike i loklanih samouprava koje moraju da u skladu sa tim planiraju i svoje budžete.

"Mi smo u 46 lokalnih samouprava sproveli projekte obnove i jačanja lokalne preventivne infrastrukture. Sada je taj proces i duži i kompleksniji jer se godinama nije ulagalo u lokalne vodotokove", rekao je Blagojević.

Direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima rekao je za RTS da je neophodno uložiti i u sisteme za uzbunjivanje jer sistem za rano upozoravanje je ključan faktor brzog odgovora a brzi odgovor je ključan faktor za visinu štete.

"Znati na vreme da se poplava približava, naročito bujične reke može da inicira i brži odgovor", zaključio je Blagojević. 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 16. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво