Klima na steroidima

Dok se Italija i Balkan suočavaju sa obilnim padavinama i jakim vetrom, u Sibiru, u blizini arktičkog pojasa, suočavaju se sa temperaturama ekstremnim za to područje, čak 31 stepen iznad nule. Klimatolozi procenjuju da će do kraja ovog veka podela na četiri godišnja doba potpuno iščeznuti.

Sve ove pojave su još jedan od pokazatelja da se klima na našoj planeti menja i svedoci smo sve češćeg suočavanja sa klimatskim ekstremima koji nisu uobičajeni za pojedina područja. U budućnosti ćemo se još češće suočavati sa takvim pojavama, naglašava gost Jutarnjeg programa, klimatolog Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

„Kada pričamo o klimatskim promenama najčešće se govori o porastu srednje temperature za jedan stepen, ali postoji niz pojava koje su takođe vezane za te ekstremne klimatske promene koje postaju sve ekstremnije i žešćeg inteziteta, zato se kaže da je klima na steroidima“, objašnjava klimatolog.

Poslednjih sto godina naša planeta se zagrejala, u proseku, za jedan stepen. Ljudima to ne deluje kao naročito značajno povećanje, međutim, gledano u geološkim razmerama, to je veliki presedan. Zbog tog jednog stepena došlo je do ovih ekstremnih vremenskih prilika.

Danas su toplotni talasi duplo jači i duplo duži no što su bili pre. Takođe, udvostručile su se i količine padavina i imamo duplo više kišnih dana nego što smo imali sredinom prošlog veka.

„Suše su postale učestalije, što deluje paradoksalno, ali naše područje je takvo da će doći i do intenziviranja suša i ekstremnih padavina. To je nešto što će sigurno u budućnosti biti još izraženije“, dodaje Đurđević.

U slučaju da se ne desi ništa u pogledu Pariskog sporazuma kojim se zahteva da sve zemlje na svetu smanje emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, i to potpuno, do sredine 21. veka, temperatura će porasti za još jedan stepen. To ukupno zagrevanje od dva stepena će dovesti do toga da ekstremi o kojima govorimo danas, postanu još intenzivniji i učestaliji.

„Ukoliko Pariski sporazum ne donese nikakve rezultate i ukoliko se ne pozabavimo klimatskim promenama, do kraja veka ćemo imati porast temperature za četiri stepena. To znači da će posledice biti veoma ozbiljne i situacija će biti mnogo komplikovanija no danas“, ističe gost Jutarnjeg programa.

Planeta koja je toplija za četiri stepena, prema procenama, je planeta na kojoj društvo ne može da funkcioniše na način na koji smo navikli. To će biti klima u kojoj će društvo moći da zapadne u neku vrstu društvenog i ekonomskog kolapsa.

Pored toga, biljni i životinjski svet bi u takvim klimatskim uslovima bio značajno ugrožen. Već danas smo svedoci izumiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta. Ta slika bi bila daleko pesimističkija od onoga što se sada dešava.

Na Konferenciji o klimatskim promenama je rečeno da je na Balkanu termperatura porasla i više od dva stepena. Kod nas su proleća u proseku toplija nego što su bila pre. Prošle godine smo imali najtopliji april ikada, od kada postoje merenja u Srbiji. Proleće je jedno od godišnjih doba u kome će klimatske promene biti najizraženije.

Srbija se nalazi u umereno-kontinentalnom pojasu. Olujno nevreme, velike količine padavina, ekstremna suša, intezivni i dugotrajni toplotni talasi, sve će to biti uočljivo i kod nas i promene u svim tim ekstremima će biti sve vidljivije i prepoznatljivije, navodi Vladimir Đurđević.

„Planeta na to forsiranje i guranje iz ravnotežnog režima koje mi sad radimo, reaguje na svoj način i pokušava da nam pošalje poruku. Važno je napomenuti da je ovo tek početak“, opominje klimatolog.

Klimatolozi su još osamdesetih godina skretali pažnju na ove promene, a ljudi su to tada doživljavali kao neku daleku budućnost. Međutim, te stvari se danas već dešavaju i sve nas pogađaju. Poplave i suše donose gubitke koje pogađaju celo društvo.

Mi danas izmičemo oslonac budućim generacijama koje tek treba da dođu.

„S obzirom da vrlo dobro znamo šta će se desiti u budućnosti, a da ne preduzimamo ništa, i da ljudima koji tek treba da žive na ovoj planeti oduzimamo resurse koje smo mi nesebično koristili i uživali, je vrlo neodgovorno. Većina tih budućih generacija je već rođena i oni će biti svedoci problema koji će biti neuporedivo teži no ovi danas. Uslove na koje smo mi navikli oni neće imati i trebalo bi kao generacija koja ima mogućnost da nešto uradi da budemo odgovorni“, zaključuje Vladimir Đurđević na kraju gostovanja u Jutarnjem programu.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 16. април 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво