Strah od odmazde sprečava građane da prijave diskriminaciju

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković rekla je za RTS da je prva diskriminacija sa kojom se građani suočavaju ona na tržištu rada. Ipak, upravo su tu diskriminaciju najspremniji da prijave jer ih direktno pogađa. Treba da stvorimo društvo u kojem se neće plašiti običan čovek, nego oni koje krše zakon, poručila je Jankovićeva i dodala da se građani plaše da prijave kršenje svojih prava zbog straha od odmazde poslodavca.

U svom godišnjem izveštaju, poverenica za zaštitu ravnopravnosti i ljudskih prava navela je da je najviše pritužbi bilo na diskriminaciju zbog invaliditeta, na novi zakon o finansijskoj podršci porodici i na zdravstvenu zaštitu.

Gostujući u Beogradskoj hronici, Brankica Janković je rekla da smo naučili dosta, ali nismo glavnu lekciju o poštovanju ljudskih prava: da svi postojimo zbog građana.

"Htela sam da kažem da ničim ne možemo pravdati nejednak tretman građana, bez obzira na to da li postoje profesionalni dužnici. U svemu se suočavamo sa izazovima. Ne sme niko imati pravo za opravdanje za nejednak tretman", kaže ona.

Osobe sa invaliditetom se susreću sa preprekama, napominje poverenica. Ponosna je što smo među prvim državama ratifikovali Konvenciju.

"Imam razumevanja a ne opravdanje što su te prepreke ogromne zbog toga što, kada se govori o građanima sa invaliditetom, dugo godina je iza nas socijalistički period, kada su bili isključeni iz sistema obrazovanja, pa smo prošli kroz agoniju devedesetih i sve se tu sabralo i mogu da objasnim zašto se brzo ne mogu otkloniti prepreke", rekla je Jankovićeva.

Kada neke stvari ne zahtevaju novac nego da se utvrdi ko je za šta nadležan – jedna od preporuka za ministarstva za rad, obrazovanje i zdravlje je da treba sesti i doraditi pravilnik koji stvara probleme u praksi, rekla je ona.

"Imate u lokalnim samoupravama jedan broj pritužbi koje kažu: odredili smo novac za ličnog pratioca, ali nemamo način kako da ga angažujemo. U tom kontekstu treba da odmaknemo", rekla je Jankovićeva.

Prilikom donošenja zakona, kao što je Zakon o finansijskoj podršci, ministarstva kao državni organi su pod nekim vrstom pritiska – hajde da završimo što je politički dobro, ističe poverenica.

Drugačiji pristup prilikom izrade zakona 

Treba da se setimo dobre pravne tradicije, kaže Jankovićeva i dodaje da treba da drugačije pristupimo prilikom samog procesa izrade.

Kada nam stigne na mišljenje, onda dajemo sugestije, kaže ona.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti je dosta dobrih stvari, ali postoje dve odredbe zbog kojih se polemiše. Podseća na odredbu da će građani, ukoliko se neopravdano ne odazovu na skrining, učestvovati u plaćanju od 35 odsto ako obole od te bolesti.

"Nismo bili u mogućnosti, prilici da damo primedbu, jedan nam je dostavljen, a Zakon o zdravstvenom osiguranju nam nije dostavljen", kaže Jankovićeva, dodajući da su odgovorna ministarstva.

Jankovićeva kaže da se građani prvo suočavaju s diskriminacijom na tržištu rada. Tu su građani najspremniji da prijave.

Zadovoljna sam što imamo veći broj pritužbi jer svaki pojedinačni slučaj koji rešimo nekom donosi dobro, ne treba da žmurimo, ni da ćutimo, ni da se plašimo, kaže ona.

Inače ni pritužbe ne odražavaju pravo značenje stvari. Građani se plaše da prijave zbog odmazde poslodavca. "Treba da stvorimo društvo u kome se neće plašiti običan čovek, nego oni koje krše njihova prava", kaže ona.

Moram reći da kod organa javne vlasti imamo 90 odsto postupanja po preporukama, a spremni su i da isprave grešku, kaže poverenica.

Utvrđujemo diskriminaciju bez obzira na to da li ste ili niste imali nameru, kaže Jankovićeva.

Potrebno više kapaciteta u državnoj upravi 

"Bitno je da imamo više kapaciteta u državnoj upravi, već nekoliko godina je u primeni Zakon o maksimalnom broju zaposlenih u organima javne vlasti, koji je stvorio velike probleme u praksi i sada, posle nakon nekoliko godina, vitalne službe su ostale bez kapaciteta", kaže Jankovićeva.

Shvatili smo da nema opravdanja da neka komisija koja sedi u Beogradu odlučuje da li treba da se zaposli vaspitačica ili socijalni radnik u Crnoj Travi ili Gadžinom Hanu, ističe poverenica.

"Onaj ko rukovodi organom najbolje zna da li se poštuje pravilnik o sistematizaciji radnih mesta, a ne da komisija odlučuje jednom mesečno ili kvartalno", kaže ona.

To je stvorilo veliki broj pritužbi u praksi jer se veliki broj žena pri povratku sa porodiljskog odsustva suočio sa nemogućnošću rada i ove godine smo dali preporuku, ističe Jankovićeva.

Prema njenim rečima, pre nekoliko godina Vlada je imala razlog da ograniči broj zaposlenih, ali da je sada vreme da se to izmeni i stavi van snage.

Govoreći o govoru na javnoj sceni, Jankovićeva ističe da mediji moraju da podrže drugačiji način razgovora.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво