Kako plastični čepovi menjaju svest jednog društva

Preko Udruženja "Čep za hendikep" za sedam godina prikupljeno je više oko 330 tona čepova i obezbeđeno 85 ortopedskih pomagala za osobe sa invaliditetom. Kroz savete i pomoć u rešavanju administrativnih problema uradimo tri do četiri puta više nego što podelimo pomagala, ističe direktor Udruženja Zoran Martinov. Jedan od najvažnijih propratnih efekata akcije jeste promena svesti o osobama sa invaliditetom.

Udruženje "Čep za hendikep" nastalo je kao reakcija na zakonsku regulativu u Srbiji, koja predviđa zamenu ortopedskih pomagala u rokovima koji su ponekad dugi – čeka se od tri do osam godina.

Sve je počelo još pre sedam godina. Građani prikupljaju čepove sa plastičnih flaša, koji se zatim prodaju kompanijama za reciklažu tvrde plastike. Za dobijeni novac kupuje se oprema osobama sa invaliditetom, nova ili polovna.

Direktor Udruženja "Čep za hendikep" Zoran Martinov ističe da je za sedam godina prikupljeno oko 330 tona čepova.

"Do sada smo kupili 85 ortopedskih pomagala za osobe sa invaliditetom na teritoriji cele Srbije. Nastavićemo to i dalje da radimo jer nam i dalje svakog dana stižu novi zahtevi", navodi Martinov.

U okviru Udruženja postoji dvočlana savetodavna komisija koju čine dva lekara: fizijatar i neurolog. Oni daju svoje mišljenje o tome da li su zahtevi za dodelu ortopedskih pomagala opravdani.

Veliki deo posla obavljaju volenteri koji dobro poznaju zakon i koji osobe sa invaliditetom u ličnom kontaktu upućuju kako da preko državnih institucija ostvare svoja prava.

Zabluda je, kaže Martinov, da to predugo traje jer većina problema bude rešena za svega nekoliko dana.

"To su skriveni rezultati, tri do četiri puta više uradimo nego što podelimo pomagala. Valjda se i to računa kao rezultat", ističe Martinov.

Dva člana Upravnog odbora Udruženja "Čep za hendikep" su osobe sa invaliditetom koje su zadužene da komuniciraju kada stignu zahtevi i oni dodatno informišu zainteresovane o njihovim pravima.

Višestruka korist od akcije "Čep za hendikep"

Važan propratni efekat akcije jeste promena svesti o osobama sa invaliditetom.

Martinov kaže da sve više ljudi sa invaliditetom viđa na ulicama, da sve češće koriste javni prevoz, idu u pozorište.

"Toga nije bilo 15-20 godina, toga je sve više i to me raduje", ističe direktor Udruženja "Čep za hendikep".

Naglašava i da je rešeno više od 90 odsto zahteva koji su im upućeni.

Mirko Cvetić je jedan od volontera u Udruženju "Čep za hendikep", koji je i sam dobio kolica koja odgovaraju njegovim potrebama.

"Laka su i pristupačna, ne mogu da se prevrnu. S obzirom na to da sam slomio vrat, slabo koristim ruke, ali s ovim kolicima mogu sam, bez problema", objašnjava Mirko i ukazuje da od države nije mogao da dobije takva kolica.

Mirko napominje da se mnogo ljudi informiše preko Udruženja i da ni on sam nije znao mnogo toga što može da ostvari preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, dok nije počeo da volontira.

U subotu od 12 sati, u Beogradskom marketu u Ulici Žorža Klemensoa 19 na Dorćolu, počinje Prvi čep fest – inkluzivni ekološki festival za celu porodicu.

Martinov kaže da će to biti prilika da se jednom mestu okupe oni koji sakupljaju čepove i oni koji su zahvaljujući ovom projektu dobili ortopedska pomagala.

Organizatori Čep festa očekuju i specijalnog gosta iz Belgije koji je u svojoj zemlji sakupio oko 40 pomagala i namerava da ih donira Udruženju "Čep za hendikep".

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво