Srbiji nedostaju mlade sudije

U odnosu na prethodnu godinu, u 2018. smanjen je broj nerešenih, starih predmeta i skraćeno prosečno trajanje postupka. Predstavljajući rezultate sudova, predsednik Vrhovnog kasacionog suda kao problem označava nedostatak mladih sudija, tek nekoliko ih ima oko 30 godina. Drugi deo struke većim problemom smatra to što mladi pravnici i ne žele da budu sudije, već biraju plaćenija zanimanja.

Dragomir Milojević iz Vrhovnog kasacionog suda kaže da sudstvo nije baš nešto mlado!

Sa dozom zabrinutosti, prvi čovek Vrhovnog kasacionog suda sumirao je podatak da je prosečna starost sudije u zemlji 54 godine. 

"Ja znam da u Srbiji nemamo maltene nijednog sudiju koji ima ispod 31-32 godine. Ranije je drugačije bilo, da smo čak sa 25, 26, 27 godina postajali sudije. Postavlja se pitanje kvaliteta, kada je prvi put izabran u 40 godina, kada će postići odgovarajući kvalitet", rekao je Milojević.

Za deo struke, međutim, starost sudije nije osnovni problem za profesiju koja se, podsećaju, nigde u svetu ne smatra mladom.

"Ranije su u sudstvo ulazili mladi pravnici, jer posle Drugog svetskog rata nije bilo mnogo sudija, nije bilo dovoljno pravnika i onda je svaki pravnik koji je želeo ulazio u sudstvo. Ulazile su mlade sudije, odmah posle fakulteta", kaže Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.

Danas, sudija mora da ima fakultet, ali i pravosudni ispit i radno iskustvo – od dve godine za sudiju Prekršajnog suda, do 12 godina za sudiju Vrhovnog kasacionog. Pre izbora, ocenjuju se i stručnost, osposobljenost, dostojnost. Sve to gotovo je nemoguće ispuniti pre 30. godine, u zemlji sa prosečim studiranjem od osam godina – smatraju u Jukomu.

"Naravno, za četiri godine se može završiti Pravni fakultet, ali je to retkost i pitanje je koliko studenti u roku završe studije žele da postanu sudije, s obzirom na to da plata sudija nije toliko primamljiva kao neki drugi poslovi, na primer advokatura", kaže Katarina Golubović iz Jukoma.

I baš u tome, struka prepoznaje potencijalno najveći problem. A sve počinje od fakulteta.

Tri hiljade sudija u Srbiji predviđeno je sistematizacijom. Krajem 2018. bilo ih je 500 manje.

Boljevićeva kaže da je to veoma ozbiljan problem. "Ozbiljan deo nije radio i to je samo delimično otklonjeno time što je 180 sudija sada, početkom godine stupilo na funkciju. U poslednjih desetak godina došlo je do odliva jednog dobrog pravničkog kadra iz sudstva i tužilaštva. To je bilo zbog neizvesne budućnosti", kaže ona.

Izvesniju budućnost, osim u advokaturi, mladi pravnici vide i u poslu notara, korporacijama, bankama. Uprkos tome, sudovi su 2018. rešili više predmeta nego 2017. Ali je zato rešeno manje starih predmeta.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи