Šta će i koga snimati 1.000 novih kamera po gradskim ulicama

Policija će u naredne dve godine u Beogradu instalirati skoro 1.000 stacionarnih kamera za video-nadzor na 800 lokacija. Direktor policije Vladimir Rebić rekao je za RTS da će taj sistem u značajnoj meri omogućiti lakši rad policije na otkrivanju svih akata protivpravnog ponašanja. Ne postoji razlog da se građani brinu da će njihova privatnost biti ugrožena, istakao je Rebić.

Neće biti značajnije ulice, ulaza ili prolaza između zgrada koji neće biti pokriven kamerama.

Policiji će to olakšati posao, građanima treba da donese veću bezbednost, ali ima i onih koji smatraju da će im oduzeti nešto slobode i intime.

Direktor policije Vladimir Rebić rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, da su poznate sve lokacije i da je urađeno ispitivanje i analiza događanja, pre svega krivičnih dela na teritoriji Beograda.

"Ovo je sistem koji će u značajnoj meri omogućiti lakši rad policije na otkrivanju svih akata protivpravnog ponašanja, da li se radi o krivičnim delima ili prekršajima, ali će u značajnoj meri podići svest kod građana da ne čine protivpravna ponašanja, da ne bi bili sankcionisani", ističe Rebić.

Navodi da u konkretnom slučaju, na 61 mestu postoji 107 kamera koje su značajno unapređene, one beleže sve, njihova rezolucija je izuzetno dobra, jer su to pametne kamere.

Objašnjava da one mogu da prepoznaju registarske tablice što je značajno kod otkrivanja raznih krivičnih dela – da znamo kretanje vozila za koja su svedoci ukazali, da li ima neki deo registarskog broja, da li ima boju, marku.

U ovom trenutku je u završnoj fazi uspostavljanje funkcionalnosti prepoznavanja lica što će biti značajno veliki pomak u radu kriminalističke policije – za prepoznavanje učinilaca krivičnih dela, istakao je Rebić.

Poslednjih dana vozači se raspituju gde su postavljene nove kamere. One su označene kao kamere za brzu vožnju, žutu traku, crveno svetlo.

Jedan deo kamera će biti opredeljen za otkrivanje saobraćajnog prekršaja prolaza na crveno svetlo, nekorišćenje sigurnosnog pojasa, korišćenje mobilnog telefona suprotno pravilima, nepropisno preticanje, navodi direktor policije.

"To je značajno manji deo u odnosu na ono što ćemo imati za dve godine, kada bude hiljadu kamernih mesta. Fokus će biti na sprečavanju činjenja najtežih krivičnih dela, ubistava i drugih dela koja izazivaju uznemiravanje građana", rekao je Rebić.

Prema njegovim rečima, projekat će ići fazno. U martu će biti novih deset lokacija koje podrazumevaju postavljanje određene konstrukcije sa infrastrukturom za postavljanje jedne ili više kamera.

U junu će doći sledećih 50 mesta, u septembru 200, do kraja godine 400 i do kraja 2020. će biti 800 mesta. Biće pokriveno gotovo sve najvažnije ulice u Beogradu, auto-put, odnosno magistralni putevi koji vode ka Beogradu.

"Imaćemo zaokružen sistem, jer nemamo dovoljan broj policijskih službenika da tek tako to posmatraju i uočavaju. Kada se desi događaj, kamere su tu da pomognu", napominje Rebić.

"Ne postoji razlog za brigu građana" 

Ima onih koji smatraju da snimanje nije u direktnoj vezi sa smanjivanjem krivičnih dela, odnosno da to ne utiče na prevenciju.

Građani nemaju ni jedan razlog da sumnjaju da će postojati promil mogućnosti zloupotrebe, naglašava direktor policije.

Kako kaže, ovaj projekat će u enormnoj meri doprineti većoj bezbednosti građana, pre svega, Beograda, a kada se proširi i građana cele Srbije.

Najveći evropski gradovi, poput Londona i Monaka, decenijama imaju značajno veći broj kamera nego što to ima Beograd, podseća direktor policije.

"Ovaj projekat, zahvaljujući posvećenosti i energiji ministra Nebojše Stefanovića, čini čuda", kaže Rebić.

Navodi primer kada se 2014. godine desio slučaj ubistva Luke Jovanovića na Brankovom mostu – da bi se otkrili počinioci tog dela pregledano je oko 96.000 sati, zašta se angažovalo 100 policijskih službenika u tridesetak dana.

"Da smo tada imali ovaj sistem potrošili bi sat vremena da pronađemno učinioca. To je neverovatna ušteda", ukazuje Rebić.

Objašnjava da ovaj sistem ne funkcioniše na Internetu, nego na njihovoj lokalnoj mreži.

"Da li ste čuli da je neki haker upao u bazu podataka o ličnim podacima. To je nemoguće. U okviru samog Ministarstva postoje interni propisi koji jasno daju dozvolu nekom ko ima pravo da pristupi i svako odstupanje se alarmira. Ako bi neko napravio propust, znalo bi se", kaže Rebić.

Ističe da ne postoji razlog da se građani brinu da će njihova privatnost biti ugrožena.

Govoreći o izmenama zakona koje predviđaju strože kazne za počinioce najtežih krivičnih dela, naveo je da posao blizu kraja.

"Formirana je interresorna radna grupa Ministarstava pravde, unutrašnjih poslova, zdravlja. Uključeni su i Pravni fakultet u Beogradu, Advokatska komora, nevladine organizacije. Opredelili smo se za pooštravanje određenih kazni i uvođenje krivičnog dela pripremanje teškog ubistva", zaključio je Rebić.

Број коментара 15

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво