Vremeplov (20. novembar 2018)

Svetski dan prava deteta, Nacionalni praznik Meksika, Praznik Bošnjaka u Srbiji - Dan Sandžaka.

1847. - Umro Joakim Vujić, književnik, prevodilac i pozorišni glumac
(Baja, 09. 09. 1772 - Beograd, 20. 11. 1847)

1858. - Rođena Selma Lagerlef, švedska književnica, nobelovac
(Marbak, 20. 11. 1858 - Marbak, 16. 03. 1940)
Selma Otilija Lovisa Lagerlef je rođena u porodici koja je dala nekoliko generala, duhovnika i visokih švedskih državnih funkcionera. Želeći da upozna stvarni život naroda, nakon završenih studija posvetila se pedagoškom radu. Kao učiteljica je radila desetak godina i iz tog perioda potiče njen prvi roman "Gesta Berling", koji je izazvao veliku pažnju kritike. Švedski kralj, oduševljen njenim delom, dodelio joj je stipendiju koju je Selma iskoristila za putovanje po Evropi i Bliskom istoku. Materijal prikupljen na ovom putovanju pretočila je u romane: "Legenda o Hristu", "Jerusalim", "U Dalarneu", "U Svetoj zemlji"... Napisala je i jedan od najlepših romana dečije književnosti "Saga o Nilsu Holgersonu". Nobelovu nagradu dobila je 1909. godine, kao priznanje njenom pripovedačkom radu, koji je ubraja u red najeminentnijih stvaralaca novije evropske književnosti.

1868. - Umro Mirko Apostolović - Uzun Mirko, vojvoda, junak Prvog i Drugog srpskog
ustanka
(Brajkovac, 1782 - Beograd, 20. 11. 1868)

1872. - Budim i Pešta objedinjeni u jedan grad

1874. - Rođen Branislav Brana Cvetković, pozorišni glumac, reditelj i književnik, osnivač humorističkog pozorišta "Orfeum", pokretač "Politike za decu"
(Kraljevo, 20. 11. 1874 - Beograd, 20. 11. 1942)

1894. - Umro Anton Grigorijevič Rubinštajn, ruski pijanista, dirigent i kompozitor
(Vihvatinec, 28. 11. 1829 - Petrodvorec, 20. 11. 1894)

1910. - Umro Lav Nikolajevič Tolstoj, ruski književnik
(Jasna Poljana, 09. 09. 1828 - Astapovo, 20. 11. 1910)

1914. - Umro Dimitrije Tucović, političar i publicista, ideolog socijalističkog pokreta u Srbiji
(Gostilje, 13. 05. 1881- Vrapčevo brdo, 20. 11. 1914)

1915. - Rođen Kon Ićikava, japanski filmski reditelj
(Mie, 20. 11. 1915 - Tokio, 13. 02. 2008)

1923. - Rođena Nadin Gordimer, južnoafrička književnica, nobelovac
(Springs, 20. 11. 1923 - Johanesburg, 12. 07. 2014)

1923. - Počela sa radom fabrika "Ikarbus - Prva srpska industrija aeroplana, automobila i strojeva Kovačević i drugovi"

1925. - Rođen Robert Kenedi, američki političar i državnik
(Boston, 20. 11. 1925 - Los Anđeles, 06. 06. 1968)

1925. - Rođena Maja Mihajlovna Plisecka, ruska balerina
(Moskva, 20. 11. 1925 - Minhen, 02. 05. 2015)
Rođena u umetničkoj porodici, u kojoj je majka bila filmska glumica, a bliski rođak Asaf Meserer, dugogodišnji prvi solista Baleta Boljšoj teatra, Plisecka je odrasla uz pozorište naučivši od vrsnih pedagoga i balet-majstora osnove klasičnog baleta i razvivši svoj svestrani igrački talenat. Prva solistička uloga Maše u baletu "Ščelkunčik" Čajkovskog donela joj je priznanje kritike i naklonost publike. U matičnoj kući, Boljšoj teatru ostvarila je uloge za pamćenje: Gospodarica bakarne planine u "Kamenom cvetu", Julija u baletu Prokofjeva, Rajmonda u istoimenom baletu Glazunova, bravurozna Kitri u "Don Kihotu" i niz drugih. U Beogradu je gostovala dva puta - 1964. u "Labudovom jezeru", a 1965. sa ansamblom Boljšoj teatra i baletom "Legenda o ljubavi". Iako odnegovana na najčistijim tradicijama klasične baletske igre, Pleseckaja je sedamdesetih godina prošlog veka poželela da igra drugačiji, moderniji balet. Francuski koreograf Rolan Peti postavio je specijalno za nju balet "Smrt ruže", a kubanski koreograf Alberto Alonso "Karmen svitu" u jednom sasvim novom duhu. Bila je to revolucija u najstarijem moskovskom baletskom teatru. Usledila je interpretacija Ane Karenjine na muziku njenog supruga Rodiona Ščedrina, za koju je Maja uradila koreografiju. U vreme otvaranja bivšeg Sovjetskog Saveza prema svetu, postala je jedan od najznačajnijih ambasadora kulture svoje zemlje. Nosila je ekskluzivne modele Sen Lorana, interpretirala Bežarove balete "Bolero", "Izadora" i "Ave, Maja", a devedesetih godina osnovala je baletski konkurs u Sankt Petersburgu, koji nosi njeno ime.

1925. - Rođen Igor Leandrov, novinar i publicista, zamenik glavnog urednika Političko-informativnog programa Televizije Beograd, prvi urednik TV Dnevnika, pomoćnik direktora TV Beograd za programska pitanja, načelnik Odeljenja za studij programa Radio-televizije Beograd
(Zagreb, 20. 11. 1925 - Beograd, 17. 03. 2015)

1929. - Rođen Aleksandar Popović, dramski pisac i reditelj
(Beograd, 20. 11. 1929 - Beograd, 09. 10. 1996)

1936. - Rođen Stevan Baja Gardinovački, pozorišni, filmski i TV glumac, direktor Drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu
(Beograd, 20. 11. 1936 - Novi Sad, 29. 06. 2011)

1938. - Rođen Toma Zdravković, pevač
(Pečenjevce, 20. 11. 1938 - Beograd, 30. 09. 1991)

1939. - Rođen Igor Mandić, književnik i književni kritičar
(Šibenik, 20. 11. 1939)

1939. - Rođen dr Janoš Banjai, književnik i književni kritičar, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Segedinu i Filološkog fakulteta u
Beogradu, rukovodilac Katedre za hungarologiju, urednik Izdavačkog
preduzeća "Forum", akademik
(Subotica, 20. 11. 1939 - Novi Sad, 21. 02. 2016)

1941. - Rođen Živko Nikolić, filmski reditelj i scenarista
(Ozrinići, 20. 11. 1941 - Beograd, 17. 08. 2001)

1942. - Umro Branislav- Brana Cvetković, pozorišni glumac, reditelj i književnik, osnivač humorističkog pozorišta "Orfeum", pokretač "Politike za decu"
(Kraljevo, 20. 11. 1874 - Beograd, 20. 11. 1942)

1942. - Rođena Meredit Monk, američka rediteljka
(Njujork, 20. 11. 1942)

1942. - Rođen Džozef Bajden, američki političar, senator, potpredsednik SAD
(Delaver, 20. 11. 1942)

1943. - Formirano Zemaljsko antifašističko veće narodnog oslobođenja Sandžaka,
tim povodom 20. novembar obeležava se kao Dan Sandžaka

1945. - Počeo Nirnberški proces ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu
( 20. 11. 1945 - 01. 10. 1946)

1946. - Rođen Kiril (Vladimir Mihailovič Gundjajev), patrijarh Moskve i cele
Rusije
(Lenjingrad, 20. 11. 1946)

1959. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Deklaraciju o pravima deteta

1975. - Umro Fransisko Franko, španski političar i državnik, diktator
(Ferol, 04. 12. 1892 - Madrid, 20. 11. 1975)

1997. - Umrla Stanislava Pešić, pozorišna, filmska i TV glumica
(Grocka, 07. 06. 1941 - Beograd, 20. 11. 1997)

1998. - Umro Risto Bajalski, novinar, dopisnik "Politike" iz Moskve
(Stojakovo, 07. 04. 1926 - Moskva, 20. 11. 1998)

2003. - Umro Vladimir Marjanović, atletičar, skakač u vis i sportski radnik
(Tarčin, 14. 05. 1931 - Beograd, 20. 11. 2003)

2006. - Umro Robert Altman, američki filmski reditelj
(Kanzas Siti, 20. 02. 1925 - Los Anđeles, 20. 11. 2006)

2006. - Umrla Zoja Čaušesku, rumunski matematičar, ćerka bivšeg rumunskog predsednika Nikolae Čaušeskua
(Bukurešt, 01. 03. 1949 - Bukurešt, 20. 11. 2006)

2007. - Umro Slavko Simić, pozorišni, filmski i TV glumac
(Vranjevo, 21. 07. 1924 - Beograd, 20. 11. 2007)

2010. - Umro Nedeljko Šipovac, književnik, akademik
(Mostar, 12. 03. 1938 - Beograd, 20. 11. 2010)

2011. - Umrla dr Vladanka Aćimović Raspopović, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, predsednik stručnog saveta Republičke agencije za telekomunikacije
(Beograd, 12. 04. 1951 - Beograd, 20. 11. 2011)

2011. - Umro Serđo Skaljeti, italijanski dizajner automobila
(Modena, 09. 01. 1920 - Modena, 20. 11. 2011)

2013. - Umro Primož Bebler, pozorišni reditelj, upravnik Narodnog pozorišta u Subotici i Malog pozorišta "Duško Radović" u Beogradu, umetnički rukovodilac Slovenskog stalnog gledališča iz Trsta
(Njujork, 1951 - Nova Gorica, 20. 11. 2013)

2014. - Umro prof. dr Vukašin Dangubić, pneumoftiziolog, pukovnik, načelnik Klinike za pulmologiju Vojnomedicinske akademije u Beogradu
(Hajdučica, 21. 09. 1932 - Beograd, 20. 11. 2014)

2014. - Umro Krunoslav Janković, veslač i trener, reprezentativac, sekretar Veslačkog saveza Srbije, direktor Veslačkog kluba "Crvena zvezda"
(Beograd, 09. 04. 1941 - Beograd, 20. 11. 2014)

2016. - Umro Gabrijel Badilja, fudbaler, reprezentativac Kostarike
(Tibas, 30. 06. 1984 - Santa Ana, 20. 11. 2016)

2016. - Umro Konstantinos Stefanopulos, grčki advokat, političar i državnik,
predsednik Grčke
(Patras, 15. 08. 1926 - Atina, 20. 11. 2016)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво