Sećanje na Prvi srpski ustanak

Obeležena 202. godišnjica oslobođenja Beogradske varoši u Prvom srpskom ustanku. U ime grada Beograda cveće je na spomenik Karađorđu položio Zoran Alimpić.

"Ovaj datum je veoma značajan za istoriju Beograda, jer predstavlja oslobođenje prestonice posle viševekovnog robovanja pod Turcima i obnovu srpske državnosti, a Karađorđe i njegovi ustanici napravili su podvig osvajanjem Beogradske tvrđave", rekao je Alimpić koji je u ime grada Beograda položio cveće na spomenik Karađorđu.

Cveće su na spomenik Karađorđu na Svetosavskom trgu položili i predstavnici Zadužbinskog društva "Prvi srpski ustanak".

Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u periodu od 14. februara 1804. do 7. oktobra 1813. godine.

Ustanak je podignut pod vođstvom Đorđa Petrovića Karađorđa, koji je od početka imao za cilj oslobađanje Beograda.

Tajni zbor u Orašcu

Početak Ustanka u Šumadiji označava tajni zbor u Orašcu održan na Sretenje, na mestu zvanom Marićevića jaruga.

Došlo je do dogovora viđenih predstavnika nahija iz centralne Šumadije: kragujevačke, rudničke i beogradske nahije, kao i pojedinaca iz smederevske i jagodinske nahije.

Za vođu ustanka izabran je Đorđe Petrović-Karađorđe, od poznatijih ljudi bili su prisutni orašački knez Marko Savić, koraćički Vićentije Petrović, topolski Matija Jovčić, Marko Katić iz Rogače, trgovci Teodosije Marićević, Milutin Savić Garašanin, prota Atanasije Antonijević, hajduci Stanoje Glavaš, Vule Ilić Kolarac, Veljko Petrović i drugi.

Posle završenog zbora, još istog popodneva zapaljen je turski han u Orašcu, a hanxije i sejmeni pobijeni ili rasterani. Ovakve akcije nastavljene su i u selima: Raniloviću, Topoli i Žabarima, kao i narednih dana u drugim selima.

Turci ubrzo šalju predstavnike na razgovor sa Karađorđem i ustanicima, ali su oni bili neuspešni. Ustanak se prenosi i na okolinu Beograda, posavsku knežinu i smederevsku nahiju. Širenjem ustanka dolazi i do, neuspešnih, pokušaja dahija da smire narod.

Već 19. aprila Karađorđe je stigao "pod Beograd", prvo u Ritopek, a potom u Rakovicu, Resnik, Pećane i Ostružnicu. Ostružnica postaje Glavni ustanički vojni stan. Dahijska vlast bila je ukinuta u deset nahija Beogradskog pašaluka. Dahije su doživele vojni krah. Beograd je bio pod opsadom.

U ustanku su se naročito istakli: Jakov Nenadović, prota Matija Nenadović, Janko Katić, Sima Marković, Milenko Stojković, Petar Dobrnjac, Stanoje Glavaš i drugi.

Ivankovac, Mišar i Deligrad

Vojni uspesi nastavljeni su i u narednim godinama. Naročito je bio važan boj kod Ivankovca avgusta 1805. godine, u kome je potučeno 5000 vojnika niškog paše koga je Porta poslala na ustanike.

Porta je u početku podržavala borbu protiv dahija, ali nije pristajala na zahteve Srba da im se priznaju povlastice iz vremena knežinske autonomije.

Dve velike pobede u bitkama na Mišaru i Deligradu iz 1806., kao i osvajanje Beograda krajem te godine, doveli su do oslobođenja velikog dela Srbije.

Krajem 1806. godine oslobođen je Beograd, a 1807. godine ratne operacije prenete su i na okolnu tursku teritoriju. Udružena srpsko-turska vojska nanela je teške poraze Turcima na Štubiku i Malajnici.

Mir u Bukureštu

Rat između Turske i Srbije koji je nastavljen 1809. godine, završio se mirom u Bukureštu 1812. godine. Srbima je obećan izvestan stepen autonomije u granicama osmanlijskog carstva, što ustanici nisu prihvatili. Turci, međutim, koriste zauzetost Rusije zbog Napoleonove invazije, te 1813. ponovo napadaju Srbiju i uspostavljaju svoju vlast.

Uvedene su velike kontribucije, povećan je poraz, uvedeni su preki sudovi.
Godine 1813. Beograd i druga utvrđena mesta padaju pod osmanlijsku vlast. Mnoge starešine ustanka, pa i Karađorđe beže u Austriju. Ustanak je obnovljen 1815. godine.

Uporedo sa vojnim uspesima, pristupilo se i stvaranju i organizaciji države. Već 1805. došlo je do podele vlasti između starešinske skupštine, Praviteljstvujuščeg sovjeta srpskog i vrhovnog vožda-Karađorđa.

Starešinsku skupštinu činile su vojne i civilne starešine i pripadnici imućnijih slojeva. Bili su nadležni za vojna i politička pitanja u odnosu na Portu, kao i za finansijska pitanja. Vrhovni vožd kao nasledni vožd i predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta, koji se bavio svim pitanjima ustaničke državne vlasti.

Promene su se odrazile i na ekonomsko i društveno uređenje: ukinut je spahijski sistem, a seljaci su oslobođeni dažbina. Nastaje građanski sloj.

Neminovno dolazi i do kulturno-prosvetnog razvoja. U Beogradu je već 1808. otvorena Velika škola.

Ustanak je doveo do fundamentalnih, civilizacijskih promena Srbije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 01. мај 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво