Oproštaj od Milene Dravić

Diva srpske i jugoslovenske kinematografije Milena Dravić sahranjena je u Aleji zaslužnih građanja, u prisustvu velikog broja kolega, prijatelja i poštovalaca. Prethodno je u Zvezdara teatru održana komemoracija na kojoj su se uz pesmu "Milena", dugi aplauz i suze, prijatelji i kolege oprostili od Milene Dravić.

Na istoj sceni gde je Mileni Dravić u decembru uručena nagrada "Dobričin prsten" danas je održana komemoracija na kojoj su o njenom izuzetnom opusu, neobičnoj harizmi, velikoj dobroti i talentu, autentičnosti i lepoti govorili njeni prijatelji i kolege.

Glumica Jelisaveta Seka Sablić je istakla da je Milena Dravić bila neodoljiva u komediji i moćna u drami, dobra, iskrena, draga, lepa i hrabra do poslednjeg dana.

"Ostaje da se ponosimo što je bila naša i što ju je publika obožavala od prvog dana i sigurna sam da njena duša ide ka nekom svitanju", rekla je Sablićeva.

Filmski poslenik Radoslav Zelenović naglasio je da umetnički opus Milene Dravić predstavlja istoriju srpske kinematografije i kinematografije bivše Jugoslavije, upečatljiv dokument jednog vremena.

"Svakom svojom ulogom, od filmova 'crnog talasa', preko ratnih spektakala, do komedija i drama, donosila je nešto svoje, neponovljivo, uz podjednako priznanje kolega i kritike i obožavanje publike. Pokazala je i dokazala nešto što je gotovo nemoguće – da se uvek može biti najbolji i uzor", rekao je Zelenović podsetivši da je Dravićeva prvi dobitnik nagrade "Aleksandar Lifka" Palićkog festivala, gde se poslednji put pojavila pred publikom u julu ove godine i pozdravljena gromoglasnim aplauzom.

Naglasio je da više od 160 filmova, televizijskih serija i drama, u kojima je igrala, slivaju se u dokument o jednoj kinematografiji i jednoj zemlji koja još postoji samo u filmovima i sve to ostaje kao zaostavština za buduće generacije.

Reditelj Jagoš Marković je rekao da će "svet bez Milene biti mnogo manje lep, čestit, uzvišen, radostan i manje živ".

"Bila je i ostala velika, prepuna lepote, one za koju je Dostojevski rekao da će spasiti svet. Bila je plemenitost, duh i šarm. Bila je Beograd i Jugoslavija, bila je i ostala svet. Velika u svim medijima, žanrovima, u svakom trenutku života i rada. Završava se jedna epoha u kojoj su velikani bili velika gospoda i veliki ljudi. Bila je svetlost, bila i ostala zvezda", poručio je Marković.

Konstatovao je i da nije bilo lako biti Milena i Gaga, "tolika slava i popularnost, a sami svoji na Balkanu, na Čuburi, biti i umetnik i komšija i čovek, sami i svoji, časni i daroviti, vredni i plemeniti, skromni i harizmatični, čovečni iznad svega, i odvojeno i kao par, životni i glumački". 

"Sve je to podvig, i život, i ljubav i umetnost, dovedeni na nivo čistote savršene poezije", smatra Marković. 

Akademik Ljubomir Simović je skrenuo pažnju na impozantan početak 19-godišnje glumice koja je narednih šest decenija "meteorski prelazila iz filma u filma, iz filma na televiziju, sa televizije u pozorište, bez odmora i predaha", ali kao njen zaštitni znak smatra ulogu seljančice Ranke u filmu "Prekobrojna" Branka Bauera, kojom je osvojila i rafinirane filmofile i najširu publiku i Pulu.

Sve njene uloge, smatra Simović, ostaju među nama kao "mnogo živih Milena" čime se dokazuje, kako kaže, da smrt ipak nije definitivna.

Glumica Anica Dobra je u svom vrlo emotivnom obraćanju Mileni podsetila na sve duge razgovore telefonom o filmu, glumi, o toplini i nežnosti sa kojom ju je Dravićeva prigrlila kao mladu glumicu, dok je Branka Petrić evocirala uspomene na susrete sa Milenom, sa čijim odlaskom odlazi i "još tačno nedefinisana epoha", a reditelj Stefan Arsenijević je ispričao o poslednjem danu snimanja filma "Ljubav i drugi zločini" ilustrujući njenu brigu o drugima.

Vojin Ćetković se prisetio Pirota 2002. godine, početka leta i dana pre početka snimanja filma, kada je Dravićeva sa sobom donela zavese, dušek, luster, jastuk i odlučila da se useli u hotel dok traje snimanje filma.

"Milena se zauvek uselila u naše živote, donela svoju dobrotu, svoje plave oči i sve nam je to ostavila", rekao je Ćetković.

Prema rečima direktora Jugoslovenske kinoteke Jugoslava Pantelića, Dravićeva je ispisala istoriju pokretnih slika i ostaje inspiracija i simbol svega što zaslužuje najdublji naklon.

"Istoriju pokretnih slika ovog ili ovih prostora Milena je ispisala sa Purišom Đorđevićem, Brankom Bauerom, Borom Draškovićem, Veljkom Bulajićem, Dušanom Makavejevom, Goranom Paskaljevićem... Od Milene treba mnogo toga naučiti – od toga kako ne treba zatvarati oči pred stvarnošću i uši pred bukom do toga da je danas već juče", naglasio je Pantelić.

Reditelj Dejan Mijač je rekao da je najvažnije kod Milene Dravić bila dobrota koja je isijavala iz nje, koju je publika znala da primeti i zbog koje su je voleli ljudi različitih karakternih kvaliteta, a ona sama je volela sve što je život i od toga je pomoću ljubavi pravila čaroliju.

Direktor Zvezdara teatra, dramski pisac i akademik Dušan Kovačević je na početku svog govora rekao da je Milena Dravić blizu 30 godina posvetila Zvezdara teatru.

"Ceo naš život je privikavanje na bol i kada pomislimo da smo jedan bol odbolevali, pojavi se nov koji nas ponovo razboli i mi se povijemo da nas manje ima i da nas manje boli i tako umanjeni i uplašeni, čekamo da bol prođe. Zato da danas imamo snage samo za dve reči: Zbogom, Milena", oprostio se Kovačević.

Među prisutnima bili su i Rade Šerbedžija, Dragan Mićanović, Petar Božović, Dragan Bjelogrlić, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević... 

"Milena se zove to jedinstsveno čudo"

Glumac Voja Brajović je pred okupljnima u Aleji zaslužnih građana pročitao teskt koji je o Mileni Dravić napisao reditelj Dušan Makavjev.

"Igrala je već 100, 200, 300 puta... Voli ona kameru i kamera voli nju. Voli je i svetlo i kostim i šminka... vole je scenaristi, pisci, ljudi svih struka... I ugledni stranci, nobelovci i avijatičari... Vole je naročito Rusi, Francuzi, Amerikanci i Srbi... Dakle i ostali najvažniji narodi.

Takođe jedna grupa španskih toreadora, takva je situacija... Vole je reditelji, producenti, Romi i milioneri, bosanski rudari, patrijrasi, lično hodže i kardinali...naročito po kišnom vremenu vole je milicioneri, baštovani i apotekari... Čak i ćevabžije, prodavci čarapa i rekorderi... Takođe ugostitelji i moleri...

Finansijeri kada nude male honorare vrlo se stide... a filozofi ne pitaj... Takva je situacija... kako je to moguće?... Bivalo je... Desi se, šta ćeš, ljudi smo... Pojavi se glup reditelj i blesav producent... Ona pređe preko toga... I onaj muljavi partner izađe iz kadra, ona pređe preko toga...

I nije bilo toga da se njena igra ne zalepi za svakoga... Takva je situacija... jer pronose se vesti da je jedna četa vojnika u prvomajskoj paradi pala u nesveset kada su je ugledali... Takva je situacija...

Umalo da zaboravim koliko je vole mali psi i krompiri, razne bombone i gramofoni... Kamera i objektiv samo mašu repom... Takva je situacija... A sad je nema... Velika je to nezgodacija... Vreme je ludo... Milena se zove to jedinstveno čudo...".

U prisustvu velikog broja kolega, prijatelja i poštovalaca, Milena Dravić je sahranjena u Aleji zaslužnih građana, pored supruga Dragana Nikolića.

Mitropolit Porfirije služio je opelo.

"Nosila je dar ljubavi i po tome je ikona božja. Sve što je imala, sve darove pretvorili su se u darivanje. Svi darovi i talenti završavali su se u ljubavi koju je ona pružala svima. Ali najviše ipak prema svome Draganu. Njihova ljubav išla je ka ljubavi Hristovoj, ljubavi sa velikim Lj. Ona je sada u naručju najvećeg, ali i sa svojim dragim ljudima koji su bili smisao njenog postojanja", rekao je mitropolit Porfirije.

Preminula je 14. oktobra u 79. godini u Beogradu, posle teške bolesti.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво