Ekološke lekcije iz Osla

S obzirom na to da je na samitu u Kopenhagenu pre devet godina Beograd bio među evropskim prestonicama koje najmanje ulažu u životnu sredinu, moraće mnogo toga da uradi da bi postao zelena prestonica Evrope. Može da koristi iskustva onih koji su uspeli u tome. Oslo je već poneo titulu zelene prestonice za 2019. Šta sve možemo da naučimo od Norvežana o zaštiti životne sredine?

Norveška, iako je prebogata naftom koristi otpad kao energent. Sve se reciklira. Prva i za sada jedina fabrika u svetu za potpuno automatsku reciklažu kućnog otpada, izgrađena je pre četiri godine blizu Osla.

Vladislav Vasić, rodom iz Smederevske Palanke, u njoj radi godinu i po dana. "Ovde se odvaja papir, metal, plastika, hrana automatski. Ostalo što ne ide na reciklažu, ide za pravljenje struje, grejanja", kaže Vladislav.

U pogonu je svega 16 zaposlenih koji rade u dve smene.

Marija Junsen iz kompanije za otpad i reciklažu ROAF kaže da se koristi nova tehnologija koja se bazira na infracrvenim zracima.

"Pomoću njih sortiramo plastiku, papir, metal. Automatski se odvajaju zelene kese u kojima je otpad od hrane", kaže Junsen.

Otpad od hrane se prerađuje u biogas.

Ana Larson iz kompanije "Relop" kaže da je proizvodnja biogasa od ostataka hrane sve popularnija u Skandinaviji, posebno u Švedskoj, gde živi. "Ja vozim auto na biogas", navodi Larsonova.

U Norveškoj ambalažu od pića kupci vraćaju u prodavnice i za to dobijaju naknadu, koju uglavnom daju za humanitarne svrhe. Iz prodavnica se flaše i limenke direktno odvoze u fabrike za reciklažu.

Ognjen Čakić iz Splita već tri godine radi u najvećoj takvoj fabrici u Norveškoj.

"Ubacujem materijal koji ide trakama do mašina i tada se sortiraju plastika, papir, boce. Tako materijal ide dalje do Europresa gde se prave velike bale. Izvozimo za Nemačku, Poljsku, Litvaniju", kaže Ognjen.

Iako nije članica Evropske unije Norveška je prihvatila sve obaveze u zaštiti životne sredine, uključujući sakupljanje otpada i njegovu reciklažu.

Tarije Skovle iz "Roafa" podseća da oni vole svoju prirodu jer tu žive i imaju društvenu odgovornost da je sačuvaju.

U norveškim rekama i jezerima teško da se mogu naći plastične flašice, kese ili neki drugi otpad. Ovde je depozitni sistem, odnosno plaćanje kaucije za flašice i limenke uveden još 1999. godine i danas se reciklira 100 odsto takvog otpada.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво