Zaposleno blizu 500 žena u ruralnim područjima

Zorana Mihajlović je, obilazeći tkačku koloniju u Somboru, rekla da su takvi projekti važni za unapređenje položaja žena u ruralnim područjima, kao i za spajanje nacionalnog identiteta sa potrebama moderne Srbije.

"U vremenu u kom mi se čini da smo knjige zamenili mejlovima, kada idemo sa rukama punim mobilnih telefona, kada mnogo više gledamo Fejsbuk i Tviter nego što razgovaramo, kada nam deca šalju emocije SMS-ovima, važno je da budemo u tkačkoj koloniji u Staparu, da vidimo svoju istoriju, svoj identitet. Kad spojimo to sa modernom Srbijom, možemo da idemo napred", rekla je Mihajlovićeva.

Istakla je da žene u ruralnim područjima ne žive dobro, ali da imaju podršku države i da su tkačke kolonije samo jedan od projekata koji imaju za cilj da se unapredi njihov položaj.

"Kroz projekat 'Uposlimo 1.000 žena u ruralnim područjima' 498 žena sa sela je uposleno, ali na tome se nećemo zaustaviti", naglasila je Mihajlovićeva.

U okviru inicijative "Uposlimo 1.000 žena u ruralnim područjima", koju je pokrenulo Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost zajedno sa NALED-om i Etno-mrežom, radovima žena ukrašen je jedan od salona u Vladi Srbije, a njihovi proizvodi daju se i kao pokloni stranim zvaničnicima.

Tkačku koloniju, zajedno sa Mihajlovićevom, obišli su i pokrajinski premijer Igor Mirović, predsednik pokrajinske skupštine Ištvan Pastor, gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, kao i predstavnici diplomatskog kora. 

Mihajlovićeva je razgovarala sa ženama iz 14 gradova širom Srbije koje učestvuju u koloniji, kao i decom koja su izrađivala rukotvorine i likovne radove sa motivima iz Stapara.

Mirović: Cilj podstaći razvoj proizvoda kakvi su ćilimi

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović rekao je da je cilj da se podstakne razvoj proizvoda kakvi su ćilimi i slične rukotvorine, kao i da se podstakne otkup i plasman takvih proizvoda.

"Zbog čega ovi motivi imaju neku dodatnu energiju i snagu jeste da mi koji smo odgovorni za javne poslove, kroz sve naše mehanizme i ubuduće podstaknemo razvoj ovakvih proizvoda", ističe Mirović. 

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović rekla je da je važno da se iskustvo, koje taj grad i okolina imaju u revitalizaciji staparskog ćilima, podeli sa drugima i istakla da će i dalje podržavati rad najboljih tkalja, kako iz Stapara, tako iz cele Srbije.

Kako su rekli učesnici ove kolonije, cilj je da se očuva kulturno nasleđe ove zemlje, a staparski ćilimi su, što se toga tiče, posebni, jer je ranije Stapar bio najpoznatiji centar ćilimarstva u Bačkoj.

Direktorka NALED-a Violeta Jovanović rekla je Tanjugu da Etno-mreža okuplja žene iz cele Srbije iz ruralnih područja koje su trajno nezaposlene i vladaju veštinama ručnog rada, odnosno tehnikama kao što su vez, tkanje, zlatovez da bi izradile tradicionalne i autentične proizvode koji se najčešće koriste kao diplomatski pokloni.

Ti proizvodi predstavljaju našu zemlju i tradiciju na pravi način i to jeste zadatak Etno-mreže – da čuva kulturno nasleđe i pomogne ženama da se obuče, profesionalizuju i naprave dobre proizvode za tržište, objasnila je Jovanovićeva.

Danas na koloniji u Staparu učestvovale su žene iz petnaestak gradova i opština Srbije, vrsne tkalje, kojima je ovo prilika da se usavršavaju i razmenjuju iskustva.

Sve one, kako je rekla Jovanovićeva, takmiče se ujedno u izradi motiva sa staparskog ćilima, a najbolji rad će biti nagrađen.

"Važno je da se njihov rad čuva, vrednuje i da podrška da u tome nastave. Njima je to velika motivacija da nastave da se bave time, jer rade ono što vole i prihoduju domaćinstvu i to je ujedno najbolji program za ekonomsko osnaživanje žena", rekla je Jovanovićeva.

U okviru današnje posete dodeljena su i priznanja za najbolje radove učenicima osnovnih i srednjih škola iz ovog kraja, kao i predškolcima.

Tkačka kolonija u Staparu kod Sombora je tradicionalna manifestacija koja se održava četvrti put.

Cilj manifestacije je očuvanje kulturnog nasleđa Vojvodine u službi ekonomskog osnaživanja žena i revitalizacije autentičnih lokalnih brendova poput staparskog ćilima. Staparski ćilim je 2016. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro.

Ovogodišnja kolonija, kako je rečeno, u znaku je tema koje se odnose na prekograničnu saradnju.

Staparski ćilim važio je ranije kao znak za imućne kuće i prepoznatljiv je bio po cvetnim motivima, vencima cveća i ruža.

"Pirotski ćilim ima geometrijske šare, a staparski ćilim je prepoznatljiv po svojim cvetnim dezenima, dakle čuvena staparska ruža", objašnjava Marija Paunović Čontoš iz Beograda.

Nekim učesnicama ovo je hobi, a druge u tkanju, pored kreativnosti, vide i poslovnu šansu.

"Može i da doprinese kućnom budžetu. Tkane stvari su izuzetno aktuelne", navodi Tatjana Vladković iz Sremskih Karlovaca.

Sve do 2000. godine u Staparu samo jedna žena znala je kako se taj ćilim tka.

"Pa obučavala sam, učile su ove tkalje kod mene. Ja sam ih obučavala. Nažalost, nema iz Stapara baš nijedne koje sam učila. Sve su sa strane došle", dodaje Smiljka Stajšić iz Stapara.

Zlatno doba staparskog ćilimarstva trajalo je do prve polovine 20. veka kada je Stapar važio za najpoznatiji centar ćilimarstva u Bačkoj.

Organizatori Četvrte tkačke kolonije u Staparu su Pokrajinska vlada, Grad Sombor, Etno-mreža i NALED.