U Srbiji više od 3.250 neprijavljenih firmi

Tokom prošle godine u Srbiji je obavljeno ukupno 415.204 inspekcijska nadzora, u okviru kojih je otkriveno 3.256 neregistrovanih privrednika, što je za 10 odsto manje u odnosu na 2016. godinu.

Najviše nadzora obavila je granična fitosanitarna inspekcija, oko 70.000, sličan broj nadzora imala je i veterinarska inspekcija, dok je najmanje nadzora izvršila budžetska.

Ove brojke govore o delokrugu rada inspekcija, a ne o manje ili više nadziranim delatnostima, kaže ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić i ističe da primena Zakona o inspekcijskom nadzoru donosi novu eru komunikacije između privrede i inspekcije.

"Ukupan broj novoregistrovanih preduzetnika u prošloj godini, prema podacima APR-a, iznosi 43.446, a broj odjavljenih je 24.614 što predstavlja ukupan rast broja privrednika za gotovo 10.000. Ovim povećanjem privrednika broj subjekata nadzora se povećao i to na oko 350.000, koliko ih nadzire 41 republička inspekcija", rekao je Ružić na sednici koordinacione Komisije za inspekcijski nadzor na kojoj su predstavljeni rezultati reforme inspekcijskog nadzora za proteklih godinu dana.

Ružić navodi da će ministarstvo na čijem se čelu nalazi do kraja godina izaći pred Vladu sa predlogom plana koji se odnosi na povećanje broja inspektora, kao i na poboljšanje materijalnih resursa kojima raspolažu i važiće za naredne tri godine.

On je dodao da je Zakon o inspekcijskom nadzoru doneo koordinisan i objedinjen inspekcijski nadzor, kao i menjanje svesti građana i privrede o inspekciji koja ne treba da ima represivnu, već savetodavnu ulogu.

"Imali smo više od 3.000 službenih savetodavnih poseta u prošloj godini i izrekli smo 8.000 preventivnih mera", rekao je Ružić i dodao da se redovni nadzori vrše kod privrednih subjekata koji legalno rade, dok se vanredni nadzori vrše kod onih kod kojih postoji sumnja na sivu ekonomiju.

"Radi se po fokus grupama, kako ne bi imali identičan pristup svim privrednim subjektima. Nema razloga da se neko ko legalno posluje obilazi po 10,15 puta godišnje", rekao je on i istakao da je tokom prošle godine inspekcija u redovne posete išla prosečno 1,2 puta. 

Od oktobra četiri pilot inspekcije

Ministar je podsetio i da će razvijanje softverske platforme e-inspektor promeniti način rada u potpunosti, te dodao da će od polovine oktobra sa radom u ovom softveru krenuti prve četiri pilot inspekcije - sanitarna, tržišna, inspekcija za rad i upravna.

"Radimo plan s kojim ćemo izaći pred Vladu o tome koji su to materijalni i ljudski resursi potrebni da u sledeće tri godine zaposlimo nove inspektore i da upodobimo to sa softverskom platformom E inspektor", rekao je ministar Ružić.

Od toga da li je šest i po hiljada inspektora dovoljno, važnije je kako su oni raspoređeni i to što će većina njih uskoro u penziju.

"Mi smo na brojci od 400, nekad ih je bilo 740 , naravno sa sistemom planiranja i primene procene rizika, to je otprilike neki nivo koji bi bez povećanja nadležnosti, mogao da bude optimalan", smatra glavni tržišni inspektor Lidija Stojanović.

Ostale inspekcije bi e-inspektoru trebalo da pristupe od maja sledeće godine, a za sve inspektore biće obezbedujena i kompletno nova oprema u vidu laptopova i boljeg interneta.

Veterinarskoj inspekciji, koja je sa 70 hiljada kontrola u prošloj godini rekorder, 275 inspektora nije dovoljno.

"Veterinarski inspektori su heroji iz senke. Njihov rad se ne vidi kada je sve normalno, u stvari, njihovo prisustvo je obavezno i svakodnevno i služi kao garant bezbednosti hrane koju naši građani svakodnevno konzumiraju", kaže načelnik Veterinarske inspekcije Zoran Ivanović.

Ružić je naveo i da je tokom prošle godine održano 11 obuka kroz koje je prošlo više od 200 inspektora, a koje su sprovedene u cilju unapređenja veština u oblasti komunikacije, aj-tija, etike i integriteta.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво