Kako napraviti uštede u javnim preduzećima?

Međunarodni naučni skup "Održavanje" u organizaciji Mašinskog fakluteta u Beogradu imao je za cilj da se sa kolegama iz Evropske unije, SAD, Afrike, razmene iskustva o uštedama u javnim preduzećima i velikim kompanijama. Na skupu su se čula i praktična iskustva u vođenju kompanija u našem okruženju. Domaćinskim poslovanjem, dobrim održavanjem i dobrom procenom mogu se uštedeti sredstva gotovo jednaka profitu tih kompanija.

Veoma brzo Srbiju očekuje veliki broj investicija u javno-privatno partnerstvo velikih komunalnih i javnih službi.

Da bi se što bolje dočekalo to vreme, mora se proceniti vrednost javnih preduzeća, popisati imovina, napraviti modeli kako na primer da voda ili struja ne poskupe a da neko ipak ima interesa da ulaže u te sisteme.

Do sada spovedene privatizacije u EU pokazuju da je najbitnije sprečiti odliv kapitala kroz mrtvu imovinu i da investicijama možemo ušedeti i napaviti profit.

"U zavisnosti od stanja imovine neke mogućnosti za uštedu su do 20 odsto odnosno zarade uz pravilno upravljanje imovinom", navodi Miloš Vasić sa Mašinskog fakulteta.

Jedno od predavanja se bavi i uštedom koja se ostvaruje uvođenjem električnih komunalnih vozila u velike sisteme. Problemi kod nas su zakonske prirode, a država mora što pre da uredi tu oblast.

"Nažalost. Srbija nema uređenu ni infrastrukturu za električne punjače a nema ni subvencija za elektrovozila. Prema tome, mislim da će poruka sa konferencije biti šta sve treba država da uradi a šta su sve prednosti ili mane vožnje električnih i hibridnih vozila", ukazuje Miloš Petrović sa Mašinskog fakulteta.

U našem susedstvu posle jasne definicije imovine i ciljeva upravljanja ostvaruju se znatne uštede sistema i do 15 odsto uz veoma visoki stepen pouzdanosti sistema.

"Stepen ispravnosti aviona, u ‘Montenegro erlajnzu' taj stepen je dosta visok, iznosi između 99,5 - 99,8 odsto. I to je već godinama tako. Prosek svetske flote ‘Ebrajera' je oko 99 odsto", napominje Živko Banjević, izvršni direktor "Montenegro erlajnza".

Ovaj naučni skup pokazao je da ima dosta nesikorišćenih resusrsa u našim javnim preduzećima.

Još se ne znaju ni najosnovniji podaci o raspoloživoj imovini. Država često, zbog veličine, deli takve kompanije na više zasebnih delova, ali, zbog funkcionalnosti sistema, to se nekada u praksi vrati kao bumerang.

Zato je i najbolje pre podele napraviti matematičke modele koji u sebi imaju i socioekonomske parametre da ne bi došli u situaciju da neki mali delovi koče čitav sistem – poruka je sa skupa.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво