Šta je danas ostalo od Karla Marksa?

Pisac "Kapitala", jedan od autora "Komunističkog manifesta", rodio se pre dva veka u Nemačkoj, ali zbog svojih stavova je bio primoran da živi u Belgiji, Francuskoj, Velikoj Brtianiji. Marksistički sistemi u Evropi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi postali su prošlost, ali očaranost Marksom traje do današnjih dana i kod obožavalaca, i kod kritičara. Dvesta godina kasnije, za njegov rođendan u nemačkom gradu Triru otkriven je spomenik, visok 4,4 metra kao poklon Kine osnivaču komunizma.

Nemački politički filozof, ekonomista, istoričar, sociolog, najveći kritičar kapitalizma i teoretičar socijalističke misli, vođa radničkog pokreta i ideolog Prve internacionale, Karl Marks je za života uspeo da okupi sledbenike oko svojih teorijskih radova.

Nakon smrti postao je simbol levo-radikalnog političkog pokreta, koji je u 20. veku zavladao istočnim blokom. Danas su neke Marksove ideje deo savremene kulture, a druge su odbačene ili zaboravljene.

"Neke ideje nisu preterano žive, recimo o tom razvoju istorije, neke ekonomske njegove analize. Ali mnoge, ne samo što su dobro razrađene, već je dijagnostikovao probleme koji se uvek iznova javljaju. To su pre svega, nejednakosti koje postoje i posledice tih nejednakosti koje se ogledaju preko socijalne zavisnosti, reflektuju se i na političke nejednakosti", kaže profesor Fakulteta političkin nauka Đorđe Pavićević.

Kada nema socijalnih i političkih jednakosti, ali ni ekonomskog rasta, tvrde stručnjaci, nema utiska da kapitalizam dobro funkcioniše. Tada Marksove ideje ožive, kao 2008. kada ih je ekonomska kriza stavila u žižu interesovanja, a Marksa i na odevne predmete sa pitanjem "je l' sam vam rekao?"

"Kada imate ove ekstenzivne privatizacije i kada imate veliki broj ljudi koji jako loše živi ili ne može da dođe do dobara koji su im potrebni, vi onda imate ekstremno bogatu elitu. Mnogi ocenjuju da je današnja situacija mnogo bliža Marksovim predviđanjima ili opisima nego ona situacija između dva svetska rata", ističe Pavićević.

Marksova predviđanja, naročito ona o globalizaciji, za istoričare su pečat njegovog rada.

"On je potpuno postavio dijagnozu modernog sveta i to sveta 21. veka. Njegov najveći značaj je u tome što je uspeo da poveže ekonomiju, tehnologiju, kulturu, što je objasnio svet u jednoj celini, polazeći pre svega od privredne i ekonomske osnove", kaže istoričar Predrag Marković.

Kada je Marks u pitanju, nema sredine. Ili ga cene kao vizionara koji je predvideo bolesti tržišne ekonomije, ili preziru zbog ideja koje su nadahnule staljinističke režime. Svi, ipak, priznaju da je u velikoj meri uticao na oblikovanje svetske politike i mnogih država u svetu.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
12° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи