Kako rešiti problem penzija poljoprivrednika?

Male penzije i nesigurni prihodi od proizvodnje najčešći su razlozi zbog kojih poljoprivrednici neredovno uplaćuju penzijsko i invalidsko osiguranje. Njihova dugovanja prema Fondu PIO su oko milijardu evra, a 95 odsto tih obaveza je nenaplativo. Do kraja godine, očekuje se da bude završen novi predlog zakona, koji će, prema rečima nadležnih, rešiti višegodišnje probleme osiguranja poljoprivrednika.

Slobodan Ilić iz Majura kod Šapca živi od poljoprivedne proizvodnje. Na farmi ima 38 krava i obrađuje oko 90 hektara zemlja. Pre deset godina, prestao je da uplaćuje penzijsko osiguranje, i po tom osnovu duguje više od milion dinara.

"Treba svi da plaćamo penziono, ali da to bude ono pravo, a ne kada dođeš da ideš u penziju ušao je virus u kompjuter i ne postojiš više na spisku, zbog toga sam prestao da plaćam", navodi Ilić.

Veliki troškovi proizvodnje a mala zarada, primorale su i Radenka Petrovića, poljoprivrednika iz Majura, da prestane sa uplatama penzionog osiguranja, koje godišnje iznosi nešto više od 70.000 dinara. Dug nije uspeo da otplati ni kroz reprogram.

"Bereš, radiš, prase prodaš, ali nemaš dovoljno da svaki mesec nešto platiš. Sad kad bi se nešto tu pomoglo, neka situacija, da krene nabolje, da čovek može da živi, ne može, svaki mesec isplaćuješ nešto, troškove državi, dažbine...", ističe Petrović.

"Uskladiti poljoprivredne penzija sa ostalima"  

Novi Predlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji se priprema u saradnji sa Svetskom bankom, trebalo bi da izmeni postojeći sistem koji se primenjuje od 1986. godine.

"Mi želimo da taj sistem poljoprivrednih penzija bude drugačiji, da plaća onaj ko može, ali da ima dobru penziju od toga, a ne da svi plaćaju isto, imamo neko ravnilo, gde niko ne zna šta se dešava, i da penzije budu 11.500 dinara, i da niko ne zna šta se dešava, to nije naš cilj", objašnjava Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Većini poljoprivrednika, kamata je veća od glavnice duga. Nadaju se da će posle reforme sistema, njihove penzije biti usklađene sa drugima.

"Ako je penzija 20.000, onda da bude ta suma i za generala, pukovnika, ministra, i za poljoprivrednog proizvođača. Poljoprivredni proizvođač nema radno vreme, on radi po 36 sati, ne 24", navodi Slobodan Ilić, poljoprivrednik iz Majura.

Procena je da se u Srbiji samo između 50.000 i 70.000 poljoprivrednih gazdinstava bavi proizvodnjom koja je isplativa. Zbog sigurnosti i jednostavnije procedure, mnogi se odlučuju za životno osiguranje kod privatnih kompanija.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво