Tradicionalne rukotvorine najčešći diplomatski pokloni

Stotinu dve knjige iz Arhiva Srbije, ikona i pirotski ćilim u drvenoj kutiji – to je predsednik Srbije u nedavnim susretima poklonio turskom, ruskom i kiparskom kolegi. Diplomatski poklon je važan detalj zvaničnih poseta, ali je još važniji onima koji ga izrađuju. Uz ukazano poverenje, ujedno je i reklama za njihov rad.

Kao uspomenu na februarsku posetu Srbiji, japanski premijer poneo je pirotski ćilim. Ogledalo sa motivima tog predmeta dobila je hrvatska predsednica.

Piroćanci su, ipak, najponosniji što je zaštitni znak njihovog kraja prošle godine završio u rukama Vladimira Putina. Tkan u radionici "Damsko srce", postao je njena najbolja preporuka.

"Kvalitet našeg proizvoda je naša najveća reklama, sve je više potražnje za suvenirom. Mi izrađujemo isključivo originalne pirotske ćilime, suvenire sa originalnim šarama pirotskog ćilima. Najviše izrađujemo suvenire za protokolarne službe, za ambasade, za ministarstva, za biznis sektor, ali i jednako za običan narod iz Srbije i inostranstva", kaže Slavica Ćirić iz pirotske zadruge "Damsko srce".

I ženama iz Kučeva koje pletu i vezu predmete sa autentičnim motivima istočne Srbije, ljudi iz dijaspore su najčešće mušterije. Najpoznatija je, međutim, nekadašnja šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton koja je od srpske delegacije u Briselu dobila rukavice s vezom.

"Nama je drago da je to otišlo iz Kučeva, jer je Kučevo jako malo mesto. Mi imamo naše udruženje sedam, osam godina i trudimo se da usavršavamo radove, drago nam je da se za Kučevo zna. Pokušavamo da sačuvamo tradiciju, da od naših baka ostane nešto, da se ne izbriše, kaže Slobodanka Nikolić iz udruženja "Entuzijasti" iz Kučeva. 

Prilika za afirmaciju žena 

Očuvanjem nasleđa više od decenije bavi se Etnomreža koja okuplja 300 žena iz dvadesetak opština i gradova. Najčešće ih angažuju za izradu diplomatskih poklona.

"Na ovaj način kroz proizvodnju rukotvorina one imaju priliku da se osposobe, da se afirmišu u lokalnoj sredini i da pored toga nešto zarade što menja njihovu poziciju i u okviru porodice i u okviru lokalne sredine u kojoj žive i rade. Pored ekonomskog efekta koji je primaran, važno je da prepoznamo značaj tradicionalnih znanja i onog što ove žene rade za naše društvo", navodi Violeta Jovanović iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj.

Da bi ekonomski rezultati bili bolji, nadaju se otvaranju prodavnica u kojima bi ono što izrađuju ponudili građanima i stranim turistima, jer gotovo da nema mesta gde bi zainteresovani mogli da kupe tradicionalne rukotvorine.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 29. мај 2025.
16° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом