Deca između kompjutera i igrališta

Prema istraživanju urađenom prošlog meseca svako drugo dete u Srbiji od sedam do 15 godina više od četiri sata provede na internetu. Pored otuđenosti, neprilagodljivosti i apatije, mnogo vremena ispored kompjutera ili uz mobilni telefon uz štetno zračenje, kako ističu stručnjaci, deci donosi i zdravstvene probleme. Tehnološki napredak je nesporan ali je neophodno napraviti balans i popularistati zdrave stilove života kako bismo decu izveli na igrališta.

Svakodnevna slika u porodici Cvetković. Posle škole, Milorad, učenik šestog razreda je za kompjuterom. Kupljen mu je pre četiri godine i danas mu je život nezamisliv bez igrica i društvenih mreža.

"Tu pravim klipove, editujem igrice, nekad i napravim neku igricu", kaže Milorad Cvetković i dodaje da dva do tri sata provodi za kompjuterom.

Do skoro je trenirao košarku, a njegovi roditelji insistiraju da nastavi sa nekim sportom kako bi manje vremena provodio za kompjuterom.

"Kontrolišemo koliko možemo i utičemo da što manje vremena provodi na kompjuteru", rekla je majka Tanja Cvetković.

Prema istraživanju koje je prošlog meseca rađeno u Srbiji, svaki drugi osnovac više od četiri sata provede na internetu. Stručnjaci ističu da su za to odgovorni odrasli, jer svesno ili ne, svojim ponašanjem daju negativan primer deci.

"Ono što se meni desilo u praksi jeste da sam imala devetogodišnjaka koji je zavisnik od Jutjuba i koji potpuno svoju realnost i život vidi samo kroz Jutjub. To je već zastršujuće", rekla je Ivana Stanković, psiholog Doma zdravlja u Leskovcu. Kako kaže, za to smo mi odgovorni.

Pored neprilagođenosti, socijalne otuđenosti i apatije, vreme provedeno za kompjuterom ili uz mobilni telefon deci donosi probleme sa vidom i kičmom. Poslednjih godina primećeno je da je verbalna komunikacija mladih sve siromašnija.

"U najranijem dobu je ograničen fond reči a deca često upotrebljavaju strane reči u komunikaciji sa roditeljima", kaže pedijatar Slađana Cvetanović.

Tehnološki napredak uz korist donosi i velike izazove, a da bi se umanjile njegove negativne posledice, neophodan je balans. 

"Priča o svom telu, kulturi, načinu brige o svom zdravlju ima veze i sa ishranom sa navikama i to je nešto što roditelji i škole moraju da razvijaju zajedno", kaže Mladen Šarčević, ministar prosvete.

Zajednički rad je jedini način da igrališta budu puna, prava komunikacija bolja, i da sve manje dece ostane zarobljeno u virtuelnom svetu.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво