Kako protiv krpelja

Blaga zima, smena kiše i lepog vremena i ovog proleća doveli su do povećane brojnosti krpelja. Sve češći boravak u prirodi, šetnja na livadama među niskim rastinjem i u šumama, samo su neki od uzorka većeg broj pacijenata s ubodima krpelja. Proveravali smo da li u domovima zdravlja ima dovoljno opreme za sve koji se jave zbog uboda.

Jedna pinceta dovoljna je da se izvadi krpelj, koji može preneti mnoge bolesti. Međutim, baš ta pinceta nedostajala je jednom beogradskom Domu zdravlja u Krivolačkoj da se detetu od godinu dana izvade dva krpelja.

Zato su roditelje odatle uputili da pomoć potraže na Klinici za dermatoventenerologiju.

"Iznenadio sam se odnosom na Klinici za dermatovenerologiju gde je bilo njih petoro i bukvalno jedno je radilo svoj posao dok je ostalo četvoro ubeđivalo mene da vodim dete kući, da ga uspavam pa da ga donesem, da sam maltene neprijatelj svog deteta jer je krpelj bio negde ispod oka pa će oni pincetom da ga povrede, da bi to jedna žena koja je bila prilično blagorodna i usrdna sve rešila iz dva puta", rekao je roditelj Ranko Pivljanin, novinar Blica.

Iako primer ovih roditelja nije usamljen, njihov je objavljen u medijima. Tekst kolege Pivljanina izazvao je reakciju Ministarstva zdravlja.

"Ministarstvo zdravlja Republike Srbije obaveštava građane da je ujede krpelja moguće sanirati u najbližoj ustanovi primarne zdravstvene zaštite, odnosno, domu zdravlja. U slučaju određenih komplikacija nadležne su odgovarajuće ustanove tercijarnog nivoa – Klinika za infektivne i tropske bolesti i Klinika za dermatovenerologiju", navelo je Ministarstvo.

U domu zdravlja u Pirotu, kako kažu, svakodnevno imaju pacijente sa ubodom krpelja, koje spremno dočekuju.

"Sve naše ambulante i ambulante na terenu, i hitna, svi raspolažu opremom za vađenje krpelja. Nijedan pacijent koji se javi u zdravstvenu ustanovu do sada nije vraćen iz ambulante", kaže dr Marina Manić iz pirotskog Doma zdravlja.

U praksi se međutim, prečesto sreću domovi zdravlja na čijim vratima stoji: "Nismo nadležni za krpelje". Dok preporuka Ministarstva zdravlja zaživi, strčnjaci savetuju individualnu zaštitu.

"Da, ako borave u prirodi, borave na kratko podšišanoj travi po mogućstvu ošišanoj jer krpelji izbegavaju sunce; Da nose duge rukave i nogavice ako žele da idu u neku šumu, zelenilo, da koriste sredstva koja odbijaju krpelje i da po povratku iz prirode pregledaju dobro telo", savetuje Ivana Đurić Maslovar iz Zavoda za biocide.

Nadležni apeluju da građani koji imaju dvorište sa zelenilom redovno održavaju travu i da vlasnici kućnih ljubimaca na adekvatan način štite svoje ljubimce, koji mogu biti jedan od načina kretanja krpelja.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 25. април 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом