Vaskršnji običaji

Među najstarijim hrišćanskim običajima je farbanje jaja na Veliki petak kao spomen na nevino prolivenu krv i vaskrsenje Hristovo. Po legendi Marija Magdalena donela je rimskom caru Tiberiju, koji nije verovao u vaskrsenje, korpu jaja koja su pocrvenela. Tradicija farbanja jaja kod nas traje od 16. veka. Običaji i verovanja su različiti, a baš tu tradiciju čuvaju i u Muzeju "Staro selo" u Sirogojnu.

U zlatiborskim selima za bojenje jaja kao najvažniji vaskršnji običaj, uvek je bila zadužena glavna domaćica. Na ognjištu, u zlakuškim zemljanim loncima, spremaju se prvo prirodne boje, najčešće od ljuski crnog luka u kojima se kuvaju jaja. Sve ostalo, šaranje i ukrašavanje je već prema ličnom ukusu i umeću.

"U moje vreme mi nismo ni šarali. Sad pošto su stigla deca ona šaraju travkama, vežu u džak, onaj od paprike pa s njim isto šaraju, a ne bojimo nikakavom bojom samo lukovinom", kaže  Stanojka Stopić, domaćica u Muzeju "Staro selo" u Sirogojnu.

Posebno simboliku ima prvo obojeno crveno jaje ili čuvarkuća.

"Prvo jaje koje farbamo za uskrs farbamo u crvenu boju i ostavljamo ga za sledeću godinu, i posle na Uskrs izjutra mi ono jaje uzmemo i odnesemo te stavimo u mravinjak. Tako ljudi kažu-koliko mrava, toliko para", objašnjava domaćica Muzeja "Staro selo" u Sirogojnu Borka Ćaldović.

Dragan Cicvarić, viši kustos Muzeja kaže da se veruje da ono štiti kuću od svih loših stvari. "Kada je loše vreme, kad dolaze gradonosni oblaci dešavalo se da iznesu čuvarkuću napolje kako bi ih zaštitila od oblaka i nevremena", navodi Cicvarić.

Jaje je u tradiciji simbol novog rađanja, početka, života. I nekada i sada šarenim jajima najviše se raduju deca a tradicija se, uprkos promenama, ne prekida.

"Gde nema dece stariji ofarbaju samo radi običaja, kao što se to nekad farbalo", kaže Borka Ćaldović.

Decu su, od svih gostiju muzeja najviše i zanimale tajne domaćica ali ni ostali nisu odoleli da bar malo zavire u svet tradicije i običaja u "velikoj kući".

Rekonstrukcija običaja, graditeljstvo,različite manifestacije, sve ono što čuva i nudi Muzej "Staro selo" u Sirogojno svake godine privuče više od 40.000 ljudi. Među njima su brojni i stranci, i to oni iz dalekih zemalja.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
25° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи