Sloboda medija u Jugoistočnoj Evropi pogoršana, osim u Srbiji

Sloboda medija u toku 2016. i 2017. godine u zemljama Jugoistične Evrope je pogoršana, a u poređenju sa prethodnim periodom u svim zemljama je zabeležen negativni trend, osim u Srbiji.

Projekat "Merenje medijskog klijentelizma u šest zemalja Jugoistocne Evrope" vagao je politički uticaj na medije na osnovu statističkih podataka, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog medijskog okvira, kao i uslove u kojima novinari rade u državama Jugoistočne Evrope, a koji je predstavljen 7. marta u Briselu.

Merenje je sprovedeno u organizaciji Partnerstva za društveni razvoj, u okviru IPA projekta EU, a njime su bile obuhvaćene BiH, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Hrvatska i Rumunija.

Najznačajniji pad medijskih sloboda zabeležen je u Hrvatskoj, zatim u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, a jedan od zaključaka Projekta je da je to opšta tendencija u Evropi, čak i u nordijskim državama.

U državama Jugoistočne Evrope u kojima je istraživanje rađeno, kao glavni problem je indetifikovana netransparentnost vlasništva u medijima, pa je tako u Hrvatskoj otkriveno da su "nekadašnji pripadnici zločinačkih organizacija i kriminalnih grupa vlasnici pojedinih radio i TV stanica".

U toj zemlji, kako je rečeno u Briselu, skoro u svim glavnim medijima, naročito nacionalnim televizijama, postoje skriveni vlasnički ugovori, a sve to rezultira izostankom kvalitetnog istraživačkog novinarstva.

Kada je u pitanju Srbija, kao jedan od glavnih problema navedena je netransparentnost vlasništva, ali je konstatovano da su u prethodnom periodu zabeleženi i napadi i pretnje novinarima.

Kao pozitivno je istaknuto pripremanje nove Medijske strategije, kao i nepristrasno izveštavanje javnih servisa, među kojima se istakla RTV Vojvodina.

Kada je reč o Rumuniji, ocenjeno je da je medijska situacija u toj zemlji "katastrofalna", da svi jači političari imaju svoje medije koji emituju emisije samo o njima, a da je posebno zabrinjavajuće što je ukinuta pretplata za Javni RTV servis.

Kao glavni problemi u Makedoniji izdvojeni su napadi na novinare, politički pritisak na medije, što su problemi, kako je ukazano, koji muče i BiH, uz još netransparentnost vlasništva medija i finansiranje javnih medijskih servisa.

Posebno zabrinjavajuća stavka u svim analiziranim državama jesu napadi na novinare i na nezavisne medije, te ekonomski pritisak koji dodatno pogoršava već veoma loš socijalno-ekonomski status novinara.

Projekat je finansiran iz Instrumenata pretpristupne pomoći EU (IPA) Civil Society Facility i sufinansiran je od strane Kancelarije za udruženja Vlade Hrvatske.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво