Vremeplov (13. mart 2018)

Dan Rudarsko - geološkog fakulteta u Beogradu. Dan Privredne komore Srbije.

1572. - Umro Petar Hektorović, književnik
(Hvar, 10. 1487 - Hvar, 13. 03. 1572)

1781. - Engleski astronom Vilijam Heršel otkrio sedmu planetu Sunčevog sistema - Uran

1816. - Rođen Đorđe Maletić, književnik, pozorišni i književni kritičar, profesor Liceja u Beogradu, akademik
(Jasenovo, 13. 03. 1816 - Beograd, 13. 01. 1888)

1830. - Rođen Paul Hajze, nemački književnik, nobelovac
(Berlin, 13. 03. 1830 - Minhen, 02. 04. 1914)

1848. - Počela revolucija u Austrijskoj carevini

1855. - Umro Dimitrije Avramović, slikar i književnik
(Sv.Ivan Šajkaški, 27. 03. 1815 - Novi Sad, 13. 03. 1855)

1855. - Izgrađen železnički most na Nijagari između SAD i Kanade

1855. - Rođen Persival Lovel, američki industrijalac, popularizator ideje o životu na Marsu
(Boston, 13. 03. 1855 - Mars Hil, 12. 11. 1916)

1857. - Knjaz Aleksandar Karađorđević doneo "Ustroenije" o udruživanju zanatlija i trgovaca u Srbiji - ovaj datum obeležava se kao Dan Privredne komore Srbije

1871. - Rođen Živko Pavlović, general i vojni pisac, akademik
(Bašin, 13. 03. 1871 - Beograd, 25. 04. 1938)

1888. - Umro Anton Semjonovč Makarenko, sovjetski pedagog i književnik
(Belopolje, 13. 03. 1888 - Moskva, 01. 04. 1939)

1894. - U jednom kafeu na pariskom trgu Pigal, Francuskinja Ivet, slikarski model, izvela prvi javni striptiz

1894. - Umro Franjo Rački, istoričar i političar, prvi predsednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
(Fužine, 25. 11. 1828 - Zagreb, 13. 03. 1894)

1895. - U požaru izgorela Teslina laboratorija u Njujorku

1903. - Rođen Kosta Petković, geolog, profesor Beogradskog univerziteta, akademik
(Solun, 13. 03. 1903 - Beograd, 28. 05. 1987)

1913. - Rođen Sergej Mihalkov, ruski književnik, autor teksta sovjetske i ruske himne
(Moskva, 13. 03. 1913 - Moskva, 27. 08. 2009)

1922. - Rođen Juzef Šajna, poljski slikar, scenarista, režiser, pedagog i teoretičar umetnosti
(Žešov, 13. 03. 1922 - Varšava, 24. 06. 2008)

1926. - Rođen Miloš Gvozdenović, akademski slikar
(Kastrat, 13. 03. 1926 - Beograd, 28. 05. 2006)

1929. - Rođen Boris Buzančić, pozorišni, filmski i TV glumac, gradonačelnik Zagreba
(Bjelovar, 13. 03. 1929 - Zagreb, 09. 10. 2014))

1930. - Objavljena vest o otkriću Plutona, koji je, 18. februara iste godine, prvi ugledao američki astronom Klajd Tombo

1939. - Umro Lisjen Levi-Bril, francuski filozof, sociolog i antropolog
(Pariz, 19. 04. 1857 - Pariz, 13. 03. 1939)

1942. - Ubijen Žikica Jovanović - Španac, španski borac, narodni heroj
(Valjevo, 1914 - Radanovac, 13. 03. 1942)

1944. - Rođena Atina Bojadži, "Ohridski delfin" makedonska plivačica i trener, svetski šampion u plivačkom maratonu, prva žena sa Balkana koja je preplivala Lamanš
(Ohrid, 13. 03. 1944 - Skoplje, 29. 12. 2010)

1945. - Ubijen Miladin Popović, političar, sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju, narodni heroj
(Lopate, 23. 05. 1910 - Priština, 13. 03. 1945)

1960. - Počelo emitovanje emisije "Vreme sporta i razonode" Prvog programa Radio Beograda
Kada je 1960. godine u etar krenula emisija "Vreme sporta i razonode" sa efektnom špicom "Gol, gol, gol" i glasom doajena sportskog novinarstva Radivoja - Raće Markovića, slušaoci su prepoznali novi zvuk i pristup informisanju o sportu i razonodi. Kroz ovaj popularni sportsko - zabavni magazin prošlo je na hiljade umetnika, zabavljača i sportista. Njihovi domaćini bili su Aleksandar-Saša Marković, Predrag Knežević, Đurađ Mrđenović, Šilja Mihajlović, plejada sjajnih sportskih reportera, koji su kasnije predali palicu mlađim kolegama Miodragu Stojiljkoviću, Slobodanu Kovačeviću, Svetislavu Vukoviću, Marku Markoviću, Jordanu Ivanoviću... Emisija "Vreme sporta i razonode" svojim kvalitetnim sadržajem i aktuelnošću predstavljala nas je na mnogim domaćim i inostranim festivalima i ovenčana je nizom nagrada.

1965. - Rođena Vesna Trivalić, pozorišna, filmska i TV glumica
(Beograd, 13. 03. 1965)

1974. - Umro Mato Lovrak, književnik
(Veliki Grđevac, 08. 03. 1899 - Zagreb, 13. 03. 1974)

1975. - Umro Ivo Andrić, književnik i diplomata, akademik, nobelovac
(Dolac, 09. 10. 1892 - Beograd, 13. 03. 1975)
Izrazit i dosledan realist, Andrić je u svojim pripovetkama i romanima dao čitavu galeriju likova iz života stare Bosne. Pripovedač snažne imaginacije, Andrić se odlikovao vandrednom čistotom jezika, prefinjenim psihološkim analizama i dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije. Najpoznatija njegova dela su: "Ex Ponto", pesme u prozi, zbirka pesama "Nemiri", pripovetke "Anikina vremena" i "Put Alije Đerzeleza" i romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika" i "Gospođica". Andrićeva "Prokleta avlija", predstavlja remek-delo pripovedačke proze. Andrić je dobitnik "Nobelove nagrade" za književnost 1961. godine. Jedan je od naših najprevođenijih pisaca.

1976. - Održana premijera kultne predstave Teatra levo "Rastibuđilizovane klejbezable"

1978. - Umro Karolj Baranji, vajar i keramičar
(Novi Sad, 03. 11. 1894 - Novi Sad, 13. 03. 1978)

1989. - Britanski naučnik Tim Berners-Li objavio članak u kome je predstavio svoj izum World wide web

1993. - Umro Pavle Vasić, slikar, istoričar umetnosti i likovni kritičar, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu
(Niš, 30. 08. 1907 - Beograd, 13. 03. 1993)

1996. - Umro Kšištof Kišlovski (Kješlovski), poljski filmski i TV reditelj
(Varšava, 27. 06. 1941 - Varšava, 13. 03. 1996)

2002. - Umro Spiros Kiprijanu, kiparski političar i državnik, predsednik Kipra
(Limasol, 28. 10. 1932 - Nikozija, 13. 03. 2002)

2003. - Umro Živorad Igić, novinar, publicista i političar
(Babin most, 13. 10. 1942 - Beograd, 13. 03. 2003)

2003. - Umro Enriko Josif , kompozitor, pedagog i publicista, akademik
(Beograd, 01. 05. 1924 - Beograd, 13. 03. 2003)

2004. - Umrla Marina Koljubajeva, filmska i TV glumica
(Beograd, 02. 11. 1950 - Beograd, 13. 03. 2004)

2005. - Umro Aleksandar Atanacković, fudbaler, reprezentativac
(Beograd, 29. 04. 1920 - Beograd 13. 03. 2005)

2012. - Umro Branko Pavićević, istoričar, akademik
(Nikšić, 02. 03. 1922 - Podgorica, 13. 03. 2012)

2015. - U udesu vojnog helikoptera koji je prevozio životno ugroženu bebu iz Novog Pazara u Beograd, poginulo 7 putnika

2015. - Umro prim. dr Mirko Teofilovski, specijalista fizijatar, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, pomoćnik direktora Specijalne bolnice za rehabilitaciju i ortopedsku protetiku u Beogradu
(Beograd, 13. 02. 1956 - Beograd, 13. 03. 2015)

2015. - Umrla Radmila Pejović, strelac, trener i streljački sudija
(Teslić, 29. 05. 1954 - Beograd, 13. 03. 2015)

2016. - Umro Milojko P. Đoković, novinar i publicista, član Odbora Srpske akademije nauka i umetnosti za pitanje sela
(Brekovo, 11. 05. 1926 - Beograd, 13. 03. 2016)

2016. - Umro Branislav Ćelap, direktor Izdavačke kuće "Prosvjeta" u Zagrebu, jedan od organizatora Prvog međunarodnog sajma knjiga u Zagrebu i Beogradu
( 1922 - Zagreb, 13. 03. 2016)

2017. - Umrla mr Gorica Popesku Pešić, filolog polonista i modni kreator, dizajner "Jugoeksporta", član Sekcije za tekstil i savremeno odevanje Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije, istaknuti umetnik i predsednik ULUPUDS-a
( 1947 - 13. 03. 2017)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 17. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво