Jedan amandman – rešenje za 5.000 Srba poreklom iz Hrvatske

Administrativna greška iz bivše zajedničke države, danas košta oko pet hiljada ljudi u Srbiji. Rođeni u Srbiji pre raspada države, čiji su roditelji hrvatski državljani, danas ne mogu da ostvare svoja prava u Hrvatskoj jer im je u matičnim knjigama upisano pogrešno državljanstvo – srpsko umesto hrvatsko.

Problem bi mogao da reši jedan amandman na Zakon o državljanstvu koji je na inicijativu Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti Skupštini Srbije podneo Miodrag Linta, poslanik i predsednik Saveza Srba iz regiona.

Ljudi sa greškom u matičnim knjigama – starom i po nekoliko decenija – posledice su osetili tek po raspadu države. Danas nemaju pravo na željeni hrvatski pasoš, i ne samo na to.

"Oni moraju da podnose razne vrste zahteva da dole borave, a poreklom su iz tih krajeva, ne mogu da brinu o svojim starim i nemoćnim roditeljima koji žive tamo, imaju komplikacije u vezi sa imovinom. To je jedna ponižavajuća pozicija za ljude koji su poreklom iz tih krajeva, a faktički greškom službenika do 1991. godine im je upisano pogrešno državljanstvo", objašnjava predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta.

Po tadašnjem zakonu o državljanstvu SFRJ, republičko državljanstvo dodeljivalo se po poreklu roditelja. Rođenima u Srbiji čiji su roditelji bili hrvatski državljani, primera radi, sledovalo je hrvatsko državljanstvo. Greškom su, ipak, mnogi završili sa srpskim državljanstvom – čime su im se, posle rata, zatvorila vrata hrvatskih organa.

"Bilo je očigledno da oni imaju pravo na hrvatsko državljanstvo, međutim, oni su tražili validna dokumenta. Ta greška u srpskim matičnim knjigama nije se ispravljala, jer bi se ispostavilo da oni gube srpsko državljanstvo, a srpski zakon sprečava da ostavite nekoga bez državljanstva čime on postaje lice bez zemlje", kaže Savo Manojlović iz Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

Šta omogućava amandman? 

To bi mogao da promeni jedan amandman na Zakon o državljanstvu, koji je trenutno pred poslanicima.

"Tim amandmanom bi Srbi dobili mogućnost da podnesu zahtev za promenu državljanstva u matičnim knjigama rođenih i da se upišu kao hrvatski državljani, što bi im bio pravni osnov da mogu da podnesu zahtev za hrvatsko državljanstvo u Hrvatskoj s jedne strane, a sa druge istovremeno bi zadržali srpsko državljanstvo", rekao je Linta.

Manojlović ističe da su uglavnom oštećeni Srbi. "Znači, upisuje mu se tadašnje državljanstvo koje je imao prema propisima SFRJ, on može da dobije sada validnu ispravu koju su tražili hrvatski organi i Hrvatska će nakon ovoga morati da izađe u susret njima i da im da da ostvare pravo jer prema svim hrvatskim propisima imaju pravo na hvratsko državljanstvo", smatra Manojlović.

Inicijatori amandmana očekuju njegovo usvajanje, a Miodrag Linta da će sluha imati svi poslanici vladajuće koalicije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво