Automatska overa zdravstvenih kartica od danas dostupna svim osiguranicima

Mihajlo Jovanović iz Kancelarije za elektronsku upravu ističe da se danas zaokružuje proces automatske overe kartica u Srbiji koji je počeo u oktobru prošle godine i da građani više ne moraju da idu na šaltere kako bi overili kartice.

"Ova usluga automatske overe zdravstvenih knjižica se dešava automatski, dakle na osnovu informacije o uplati doprinosa u Poreskoj upravi vrši se automatska overa zdravstvenih knjižica i od danas ovu uslugu pružamo i za poslednju grupu osiguranika, najbitiniji su preduzetnici i poljoprivrednici", kaže Jovanović.

Od danas jedna velika grupa osiguranika ne mora da ide na šaltere Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja.

"U toj grupi se nalaze preduzetnici, poljoprivrednici, samostalni umetnici, svi oni koji rade po međunarodnim ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji, verski službenici ili koji su zaposleni kod privatnika koji nema PIB", navodi Jovanović.

Podseća da je od 1. oktobra prošle godine počela automatska overa kartica zdravstvenog osiguranja, pa tako 150.000 poslodavaca koji overavaju zdravstvene kartice za tri miliona zaposlenih i članove njihovih porodica ne mora više na šaltere.

"Danas više niko nema potrebu da zbog overe zdravstvenih kartica ide na šaltere. Ovo je značajan rezultat u postizanju efikasne i transparentne javne uprave, veliki pomak u realizaciji elektronske uprave", ocenjuje Jovanović.

Precizira da automatska overa funkcioniše na osnovu podataka o doprinosu koji je uplaćen u sistemu poreske uprave i dolazi do Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

"Jedini uslov je da mora da se uplati doprinos i da taj iznos mora da se evidentira u Poreskoj upravi, jer to je informacija koja dolazi do RFZO-a, dakle svi koji po bilo kojoj osnovi uplaćuju doprinos imaće automatsku overu zdravstvenih kartica i praktično od danas više niko ne mora da ide na šaltere", naglasio je Jovanović.

Dodao je da svi osiguranici preko sajta RFZO-a mogu da provere status svoje zdravstvene kartice.

"Gubljenje vremena na šalterima prošlost" 

Značaj ove mere Vlade Srbije komentarisao je za Tanjug poreski savetnik Milan Trbojević, koji smatra da će dosadašnje gubljenje vremena i novca na šalterima najzad biti deo prošlosti za ovu grupu građana.

"Sa dosadašnja tri koraka, kada su građani išli da podnesu zahtev, zatim dobiju uverenje od Poreske, pa da ga podignu i nakon toga da idu na šalter RFZO-a da overe zdravstvenu karticu, sada je praktično 'nula' koraka", kaže Trbojević.

Objašnjava da je u pitanju i značajna ušteda novca. "Ako računate, na primer, da ste za jedan dan mogli da zaradite pet hiljada dinara, u tom slučaju, dva puta godišnje ste uštedeli po toliko", ističe Trbojević.

Koordinator Agrarnog foruma i poljoprivredni proizvođač iz Pančeva Zoran Sefkelinac kaže da je poljoprivrednicima ova novina bitna, jer neće morati da troše vreme na šalterima.

Od oktobra 2017. godine, Republički fond za zdravstveno osiguranje omogućio je automatsku overu kartica zdravstvenog osiguranja (KZO) za najveći broj osiguranika, a od danas ovaj način overe omogućen je i osiguranicima samostalnih delatnosti (preduzetnici), poljoprivrednicima, sveštenicima, verskim službenicima, inostranim penzionerima.

Automatska overa je dostupna i licima koja primaju penziju ili invalidninu od države sa kojom ne postoji bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju, samostalnim umetnicima, licima koja su zaposlena kod fizičkih lica (koji nemaju PIB) i licima koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o razmeni stručnjaka ili sporazumu o međunarodnoj tehničkoj saradnji.

Automatska overa obuhvata i članove porodica ovih lica koji se preko njih osiguravaju.

Takođe, ova mera se odnosi i na lica koja su zdravstveno osigurana po osnovu invalidnosti kao i mentalno nedovoljno razvijene osobe, zatim lica koja se leče od HIV infekcija i drugih zaraznih bolesti, malignih oboljenja, oboleli od retkih bolesti, lica starija od 65 godina, žrtve nasilja u porodici i trgovine ljudima...

Automatska overa kartica zdravstvenog osiguranja nastala je povezivanjem baze Republičkog fonda za zadravstveno osiguranje (RFZO) sa bazama Poreske uprave, Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO), odnosno Fonda PIO i Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ).