Odgovor RTS-a Evropskoj uniji emitera

Radio-televizija Srbije odgovorila je Evropskoj uniji emitera povodom žalbi dela opozicije na izveštavanje RTS-a i zahteva da menadžment javnog servisa podnese ostavke. Pismo prenosimo u celosti.

Poštovana gospodo,

Pošto ste nas obavestili da Vam je deo srpske opozicije poslao pismo u kojem se Evropskoj uniji emitera žali na izveštavanje RTS-a, želeli bismo da razjasnimo neke od navoda iz njihovog pisma.

Osnovna tvrdnja u tom pismu je da u našim programima mnogo više vremena posvećujemo vladajućoj koaliciji nego opoziciji. Iako mi to ne negiramo u potpunosti, ipak je važno razumeti nekoliko stvari.

Pred svake izbore u Srbiji, za RTS postoje dve vrste izveštavanja - obavezno predstavljanje kandidata, pojedinaca ili partija, i onaj deo izveštavanja u kojem mi obaveštavamo javnost o događajima koji su važni za građane, a ne moraju nužno (ali i mogu) biti povezani sa izborima.

Što se tiče obaveznog dela, koji je propisan izbornim zakonom i relevantnim pravilima regulatornog tela, sve partije su uvek bile predstavljene podjednako. Do u sekund. Redosled njihovog predstavljanja određen je javnim izvlačenjem - žrebom. Posmatračke misije OEBS-a i svi ostali međunarodni i domaći posmatrači izbora redovno su tu činjenicu konstatovali i podaci o tome se lako mogu proveriti u njihovim izveštajima.

Primedba koja se najčešće čuje, i koja leži u osnovi pisma koje je sada Vama poslato, jeste da vladajuće partije intenziviraju svoje državničke aktivnosti uoči izbora kako bi pred glasanje povećale svoju popularnost. Tako je već decenijama i redovno se pominje u izveštajima OEBS-a. Primera radi, dok je partija gosp. Đilasa bila na vlasti, on je inaugurisao prostorije Narodne kancelarije, čiji je bio direktor, usred predizborne tišine, manje od 24 sata pre izbora iako Kancelarija ni iz daleka nije bila spremna za otvaranje i rad je istinski počeo mnogo kasnije.

Takve stvari dešavaju se i u drugim zemljama. Koliko je nama poznato, u Evropi postoje dve i po zemlje koje propisima sprečavaju predstavnike vlasti da se eksponiraju u državnim ulogama uoči izbora (Malta, Holandija i flamanski deo Belgije).

Ipak, RTS se trudi da bude što je moguće više uravnotežen i takvim aktivnostima daje manje prostora nego bilo koji drugi nacionalni emiter.

Budući da se ljudi koji su Vam poslali pismo pozivaju na istraživanje Birodija, i mi ćemo dati nekoliko njihovih podataka koji bacaju malo drugačije svetlo na temu.

Prema podacima Birodija, tokom kampanje uoči prošlogodišnjih predsedničkih izbora, RTS je o predizbornim aktivnostima predsedničkog kandidata vladajuće stranke, Aleksandra Vučića, izveštavao manje od ostalih velikih emitera.

RTS 900 sekundi

Happy TV 1.280 sekundi

B92-PRVA 2.200 sekundi

PINK TV 8.000 sekundi

Aktivnostima gospodina Vučića u njegovom tadašnjem svojstvu predsednika Vlade, RTS je posvetio 6.000 sekundi, TV Pink 17.700 sekundi, a ostali emiteri 6.000 sekundi.

Tokom te kampanje, premijer Vučić se sastao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i učestvovao je na nekoliko važnih međunarodnih skupova na kojima su razmatrane teme od najvećeg značaja za našu zemlju, poput evropskih integracija, rešenja problema Kosova i Metohije i sl. Otud te dodatne sekunde.

I strani partneri Srbije neretko svesno učestvuju u ovakvim aktivnostima uoči izbora. Primera radi, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom potpisan je 29. aprila 2008, usred kampanje, nepune dve nedelje pre parlamentarnih izbora u Srbiji. U ceremoniji su na ovaj ili onaj način učestvovali vodeći političari tadašnjih vlasti koji su bili u trci za reizbor, ali i zvaničnici EU.

Dakle, taj izazov je konstantan. I sada se predsednik Vučić upravo vratio iz posete Zagrebu, Hrvatskoj. Cilj posete je bio pomirenje naroda i stabilizacija regiona. Pomirenje i dobrosusedski odnosi su jedna od šest inicijativa/zahteva Evropske unije proklamovanih pre desetak dana u novoj Strategiji za Zapadni Balkan. O toj poseti srpskog predsednika naširoko su izveštavali svi regionalni, pa čak i evropski, mediji zbog toga što je tokom nje došlo do značajnih pomaka i čula se ozbiljna obećanja koja se tiču popravljanja odnosa dveju zemalja.

Da li je trebalo da RTS ignoriše tu posetu zato što nam se približavaju beogradski izbori? Oni koji tvrde da je poseta namerno tempirana tako da se desi uoči izbora i posluži u svrhu kampanje treba da znaju da RTS nema baš nikakav uticaj na predsednicu Hrvatske i njenu odluku kada da pošalje poziv predsedniku Srbije. Jedno što mi možemo je da objektivno i kritički izveštavamo o događaju.

Prema već pomenutom istraživanju Birodija, uoči predsedničkih izbora samo su RTS i TV N1 uopšte imale negativnih/kritičkih izveštaja o gosp. Vučiću.

Gosp. Đilas poslao Vam je pismo uoči izbora za Skupštinu Grada Beograda, na kojima on predvodi jednu izbornu listu. To što se on nije žalio ranije, recimo pred predsedničke izbore na kojima glasa mnogo više ljudi (u Beogradu ima 1.620.000 birača, a u Srbiji 6.724.000) može da Vam pomogne da razlučite da li Vam se on žali iz zabrinutosti za srpsku demokratiju ili zbog interesa za izbore na kojima se on kandiduje.

Da budemo pošteni, nije to manir samo gosp. Đilasa. Srpska opozicija se tradicionalno žali na izveštavanje, posebno javnog servisa, samo uoči i neposredno posle izbora dok je njihov doprinos debati između izbora koja bi trebalo da promeni pravila, zanemarljiv.

Kada govorimo o izborima u Beogradu, da Vas obavestimo o sledećem:

RTS je već u periodu uoči raspisivanja gradskih izbora uložio dosta napora da publiku obavesti o svemu što treba da zna da bi napravila informisan izbor kada dođe do glasačke kutije. To nije bio lak zadatak.

Regulatorno telo u Srbiji nije propisalo nikakva pravila za predstavljanje kandidata/lista koja bi se odnosila na javni servis jer je smatralo da lokalnim izborima treba da se bave lokalni mediji (u Beogradu postoji i gradski javni servis). Uprkos tome, mi smo napravili pravila koja su uglavnom replika pravila sa republičkih izbora.

U Beogradu nije završen proces registrovanja tj. proglašenja izbornih lista. Kada sve liste budu proglašene, počećemo isti ciklus predstavljanja lista kakav smo imali pred parlamentarne izbore u Srbiji 2012, 2014. i 2016. Organizovaćemo četiri velike debate u emisiji "Reč na reč", u kojima će predstavnici svih lista učestvovati ravnopravno. Voditelj RTS-a svima će postavljati ista pitanja i oni će imati isto vreme na raspolaganju da na pitanja odgovore.

Pored toga, emitovaćemo i dve debate u kojima će stavove sučeliti predstavnici osam lista koje po istraživanjima javnog mnjenja imaju najviše podrške birača (emisija "Upitnik").

Dok čekamo na proglašenje lista, sve one liste koje su do sada prijavljene, a to su sve najveće liste, već predstavljaju svoje stavove i planove na našim programima. Izveštaji o njihovim aktivnostima emituju se u emisijama "Šta radite, bre" i "Beogradska hronika" i to tako što im pažljivo merimo trajanje i menjamo radosled predstavljanja kako bi svi imali ravnopravan tretman. Svaka lista će u "Beogradskoj hronici" imati svoje predstavljanje, svi istog trajanja.

RTS nikada nije bio isključiv i neprijemčiv za kritiku ili debatu, što se ne može reći za sve ostale učesnike u predizbornim raspravama. Nema potrebe da naglašavamo da nikada ni na koji način nismo prekršili nijedan zakon.

Publika je dobar sudija našem izveštavanju. Čak i suočena sa sve snažnijom konkurencijom komercijalnih i novih medija, RTS ostaje ne samo najgledaniji medij već i onaj kojem se najviše veruje.

Prema istraživanju agencije Ipsos, 39 odsto ljudi u Srbiji najviše veruje RTS-u, 11 odsto veruje televiziji Pink, a svima ostalima poverenje poklanja 38 odsto publike. Pominjemo ovo da bismo stavili u kontekst tvrdnje o široko rasprostranjenom nezadovoljstvu RTS-om.

Protest "nezadovoljnih građana" ispred zgared RTS-a, koji se u pismu koje ste dobili pominje, bio je zapravo skup oko 900 stranačkih aktivista. Počeo je zahtevom da generalni direktor podnese ostavku zbog jedne netačne vesti koja NIKADA NIJE EMITOVANA ni na jednom programu RTS-a (već ju je objavio drugi medij), a događaj na koji se vest odnosi desio se u vreme dok prozvani generalni direktor još nije ni radio na RTS-u. Ipak, izvestili smo o tom skupu ne pominjući posebno taj nizak udarac.

Nadamo se da sve navedeno može da Vam pomogne da procenite da li pritužbe, koje se uvek svode na zahtev uoči izbora da menadžment RTS-a podnese ostavke, predstavljaju pokušaj da se dalje unapredi demokratičnost izbornog procesa ili je reč o jednostavnom političkom pritisku na medijski javni servis.

Ukoliko su Vam potrebna još neka pojašnjenja ili informacije, budite slobodni da nam ih tražite.

Ostajemo privrženi principima dobrog javnog servisa.

Iskreno,

Kolegijum RTS-a

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво