Reciklaža u Srbiji daleko ispod nivoa razvijenih zemalja

Dok se u Evropskoj Uniji reciklira oko 60 odsto otpada, u Srbiji čak 95 procenata komunalnog otpada završava na deponijama ili u prirodi. Recikleri ambalažnog otpada rade sa polovinom kapaciteta i uvoze ambalažni otpad iz susednih zemalja. Recikleri predlažu uvođenje depozitnog sistema, odnosno kaucije za staklene i plastične boce i limenke.

Iako je u Srbiji donošenjem seta zelenih zakona 2009. godine primenjeno načelo  "zagađivač plaća" i uspostavljen pravni okvir za razvoj sistema upravljanja otpadom, građani vrlo često ili nemaju mogućnost ili ne žele da odvajaju otpad iz domaćinstva za reciklažu. Namenski kontejneri za plastiku, staklo, limenke, tekstil, postoje samo u većim gradovima i nema ih dovoljno.

"Recikliram od kada je postavljeno ovo ovde. Ono što nam nedostaje u toj zatrpanosti politikom, rijaliti programima i sličnim stvarima, to je neka elementarna ekološka svest. Mi se ponašamo potpuno bahato prema prirodnim resursima koje imamo", kaže Miloš Ković. 

Mesečno se iz Beograda na deponiju Vinča donese oko 50.000 tona komunalnog otpada, a odatle takozvani neformalni sakupljači odvajaju sve što može da se reciklira.

"Imamo neke ljude tamo koji razdvajaju sekundarne sirovine. Oni izdvoje oko 300 tona pet ambalaže samo na Vinči, to nije normalno, taj pet bi trebalo da bude izdvojen pre. Mi ćemo širiti ovu mrežu što podzemnih kontejnera, što nadzemnih kontejnera, za tekstil, staklo i delićemo mnogo više kanti domaćinstvima", ističe Mihajlo Janjić iz Gradske čistoće Beograd.

U Norveškoj na primer, gde postoji depozitni sistem, sav ambalažni otpad se sakuplja i prerađuje, a ono što ostane koristi se kao energent. 

"Već desetinama godina se nikad ne bacaju flaše i limenke, od koka kole i slično, predaju se u prodavnicama, ubacuju se u automat, automat skenira koja je flaša i onda dobijate novac na kasi", kaže profesor Univerzitet Jugoistočne Norveške Biljana Fredriksen.

Uvođenje depozitnog sistema koji postoji u deset zemalja u Evropi i recikleri u Srbiji vide kao najefikasniji način da boce i limenke više ne završavaju u prirodi.

"Depozitni sistem je najsličniji sistemu kaucije koji postoji pri kupovini pivskih boca i podrazumeva da vi kao potrošač date depozit, povratnu naknadu u nekoj vrednosti koju zatim dobijate nazad u trgovini kada vratite ambalažu koju ste iskoristili, i u tom smislu potrošači su zainteresovani da se uključe u sakupljanje jer imaju finansijski interes", objašnjava predsednik Srpske asocijacije ambalažnog otpada Kristina Cvejanov. 

Finansijski interes bi našla i privreda, jer se samo za uvoz starog stakla godišnje da 10 miliona evra, a isto toliko i za uvoz starog papira.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво