Kostić: Odbrana integriteta SANU zadatak svakog od nas

Srpska akademija nauka i umetnosti obeležila je svoj dan i 176 godina kontinuiranog rada, a njen predsednik, akademik Vladimir Kostić, istakao je da su okolnosti u kojima SANU deluje bitno određene nesporazumima u civilizacijskom prostoru kome pripadamo, uz specifične probleme sa kojima se Srbija suočava.

"Nekompetentnost u amalgamu sa antiintelektualizmom, kao posledicom postmodernih naracija, uz krizu parlamentarne demokratije baš na 'kraju istorije', uvodi nam nekontrolisanu plimu populizma, i kod nas i u svetu, od koga srećom nismo izolovani, uz izlive često nejasno usmerene netrpeljivosti, po tabliodnim dnevnicima ili društvenim mrežama, kao emanacija skaradno shvaćene jednakosti od 140 znakova, o kojoj je barem kada je naš narod u pitanju pisao Stojan Novaković, kome smo inače posvetili ovu godinu", rekao je Kostić u svojoj besedi.

Primetio je da je SANU danas nešto prisutnija u društvu nego ranije, ali i skrenuo pažnju na "svesne ili nesvesne političke zloupotrebe Akademije".

"U javnosti se od SANU najčešće traži konkretno političko određivanje prema često ne samo dnevnim, već i efemernim događajima. Pošto takvo uplitanje SANU kao celine gotovo po pravilu nije bilo delotvorno, pokušava se, sa promenljivim uspehom, sa uplitanjem pojedinačnih članova, kojima se odmah pripisuju afilijacije koje eksplicitno ili implicitno uključuju Akademiju, čak i kada naši članovi insistiraju da su izneti stavovi potpuno lični", rekao je Kostić.

Drugi obrazac političke zloupotrebe Akademije, Kostić je nazvao "Trojanskim konjem" i istakao da veoma često različite institucije, pa i pojedinci, traže da se reagovanja izvrše pod plaštom SANU, u kojima, ako se i pridruže, deluju iz drugog plana zaklonjeni autoritetom te kuće.

"Odbrana integriteta SANU zadatak je svakog od nas. Isuviše veliki broj pojedinaca i institucija u nerazumevanju prirode naše kuće očekuje da SANU unisonim kolektivnim glasom komentariše dnevnopolitička zbivanja, po pravilu sa narudžbenicom da valenca takvog reagovanja bude istovetna onoj koju imaju naručioci i mišljenje koje očekuju je u principu u jednini i neodoljivo podseća na političku platformu i famozni demokratski centralizam", upozorio je Kostić.

Ponavlja da je SANU skup pojedinaca sa nedvosmislenim otporom prema svakom nametnutom jednoumlju i da je umesto horskog usklađivanja, koje lako prerasta u manipulaciju i pritisak, a nadasve gubitak kritičkog individualnog mišljenja, potrebno da SANU održava i ohrabruje atmosferu konstruktivnog javnog delovanja svojih članova.

"Kao zakonom definisana najviša naučna i umetnička ustanova, ne bežeći nužno od senke politike, mi nismo, ne želimo, niti imamo kapacitete, jednostavno ne smemo da se ponašamo poput kakve političke partije", smatra Kostić i dodaje da u aktuelnom političkom okruženju i u godini izbora novih članova SANU moraće češće i čvršće da budu svesni tih postulata.

Ukazao je da su svesni da će izostanak prisustva SANU biti označen kao kukavičluk i eskapizam i da će pitanje mere biti ključni izazov u godini pred nama.

"Mera u kojoj ćemo kombinovati mudrost, onoliko koliko je imamo, sa principijelnošću i skrupuloznom hrabrošću, jer i naše godine i društveni položaj čine eventualne egzistencijalne strahove izlišnim i smešnim", dodao je Kostić.

"SANU treba da aktivno učestvuje u kreiranju vrednosti i vrednosnih sistema u društvu"

Kostić ističe da SANU treba aktivno da učestvuje u politici održavanja i kreiranja vrednosti i vrednosnih sistema u društvu, posebno u sferama nauke, umetnosti i obrazovanja, promoviše ličnosti koje su svojim delovanjem menjale ne samo pejsaž Srbije, već često i vremena u kome su živele, kroz memorijalne godišnjice velikim imenima, kao i kroz određivanje prema značajnim istorijskim datumima u pokušaju da ne dozvoli da nam drugi određuju i kontrolišu istoriju.

Primećuje da je malo institucija sa takvim žarom, odgovornošću i invencijom učestvovala u svakodnevici ovog društva kao Akademija, o čemu, kako je dodao, svedoči i jedan broj nesporazuma sa izvršnim organima vlasti.

"Naša kuća pokušava da promoviše i stvaralaštvo aktuelnih članova sa jednom, možda i naivnom, idejom da mladima u ovoj sredini uputimo poruku da je ovde i nekad, ali i ovde i sada stvaralaštvo moguće i da se rad isplati", ističe Kostić.

Smatra da "u egzistencijalnom moratorijumu u kome su se našli mladi, veliki broj je otišao i odlazi, ali ono što su delili i što su njihovi roditelji vremenom prihvatali bilo je ubeđenje da smo društvo u kome uloženi rad pojedinca nije ni u kakvoj korelaciji sa njegovom ekonomskom, a pogotovu ne sa socijalnom satisfakcijom".

"Političari različitih zastava dali su, nažalost, doprinos razvoju takvog stava", konstatovao je Kostić.

Predsednik SANU je pomenuo da će se ta institucija u narednim godinama delom usredsrediti na multidisciplinarne sinteze kritičnih problema i da se približavamo trenutku kada treba da se razmišlja o formiranju neke vrste centra za strateške studije SANU, u kome bi delom svojih aktivnosti doprinos davali postojeći odbori i kompetentni pojedinci iz SANU i van nje.

Smatra i da se članovi SANU moraju sa više hrabrosti suočiti sa savremenim, modernim fenomenima poput novih vidova umetnosti i IT tehnologija i da ih eventualno uključe u tokove svojih aktivnosti.

"Iako se naravno niko ne zalaže da hrlimo u eksperimente, isto tako ne smemo dozvoliti da izvesni znaci vremena prihvaćeni kao vrednosti u svetu oko nas isuviše dugo čekaju pred našim vratima. U tom slučaju mi smo ti koji su prevaziđeni, mi smo ti koji su na gubitku. Tradicija se stvara u kontinuitetu i nestaje u njegovim prekidima", ocenio je Kostić.

Kostić se pri kraju svoje besede osvrnuo i na ulogu SANU u negovanju komunikacije i sučeljavanja mišljenja kao "jedne od retkih institucija još uvek očuvanog ugleda i neophodne eksteritorijalnosti od različitih uticaja i pritisaka", kojih, kako kaže, nije bilo prethodne tri godine.

"Kao takva, ona može i drugim institucijama i pojedincima da ponudi i omogući prostor za naučno i umetničko razmatranje problema, kao i da obezbedi suočavanje naše sredine sa nizom civilizacijskih dilema. Takav postupak nije bez opasnosti i otvara alternativni prostor manipulacije, ali ja verujem u mudrost naših članova", zaključio je Kostić uveren da instrumenti za realizaciju svega prethodno navedenog leže u redovnim izborima za nove članove u novembru sledeće godine.

Akademik Ljubomir Simović kaže da je jedini zadatak SANU da na sve nacionalne, političke i društvene probleme gleda s jedne drugačije strane nego što je tačka političkih stranaka.

"SANU treba da bude ono što kaže njeno ime – Akademija nauka i umetnosti. Uz velikane domaće nauke i umetnosti, njeni počasni inostrani članovi bili su Luj Paster, Mendeljejev, Sjenkijevič", istakao je Simović. 

Akademik Matija Bećković rekao je da je bilo mnogo onih koji su zaslužili da budu akademici a nisu.

"Ali nije bilo nijednog koji je izabran a da nije zaslužio. Između tih polova, evo već dva veka traje Akademija", istakao je Bećković. 

Prošlog meseca je počeo predizbori proces i trajaće do sledećeg novembra. Svi izbori u SANU su značajnijni, ali naredni posebno, rekao je predsednik SANU, jer će njihov ishod u velikoj meri odrediti kretanje i energiju kuće, barem u deceniji pred nama.

Na ovaj datum, 1841. godine, osnovano je Društvo srpske slovesnosti, preteča naše najviše naučne i umetničke ustanove. 

U 176 godina dugu istoriju Srpske akademije nauka i umetnosti upisana su imena naših značajnih naučnika i umetnika. Na njenom čelu bili su, između ostalih, Josif Pančić, Jovan Cvijić, Stojan Novaković. Njihova imena ugravirana su zlatnim slovima. Danas ima 134 člana. Na policama biblioteke je više od milion naslova.

Proslavi Dana SANU prisustvovali su ministri Vladan Vukosavljević, Mladen Šarčević, Slavica Đukić Dejanović, državni sekretari Vladimir Popović, Tatjana Matić, generalni sekretar predsednika Republike Srbije Nikola Selaković i drugi.

U umetničkom programu tekstove Ive Andrića, povodom 125 godina od njegovog rođenja, čitali su glumci Vojislav Brajović i Nebojša Kundačina, mlada violinistkinja Dunja Kalamir izvela je melodiju iz opere "Orfej i Euridika", a "Ditiramb za hor flauta" ansambl "Lola klasik" predvođen dirigentom Ljubišom Jovanovićem.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи