Vremeplov (15. novembar 2017)

Međunarodni dan zatvorenih pisaca. Darvindan - dan kada je Čarls Darvin objavio delo "Postanak vrsta". Nacionalni praznik Palestine. Dan Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Dan lista "Dnevnik".

1630. - Umro Johan Kepler, nemački astronom, matematičar i fizičar
(Veil der štat, 27. 12. 1571 - Regenzburg, 15. 11. 1630)

1787. - Umro Kristof Vilibald Gluk, nemački kompozitor i dirigent
(Erazbah, 02. 07. 1714 - Beč, 15. 11. 1787)

1812. - U Sent Andreji otvorena Srpska učiteljska škola

1862. - Rođen Gerhart Hauptman, nemački književnik, nobelovac
(Obersalcbrun, 15. 11. 1862 - Agnetendorf, 06. 06. 1946)

1891. - Rođen Averal Hariman, američki političar i diplomata
(Njujork, 15. 11. 1891 - Njujork, 26. 07. 1986)

1891. - Rođen Ervin Romel, namački feldmaršal, poznat kao „Pustinjska lisica"
(Švabia, 15. 11. 1891 - Herlingen, 14. 10. 1944)

1896. - Puštena u rad hidrocentrala na Nijagari uz primenu Teslinog polifaznog sistema

1914. - Rođen Petar Drapšin, general Jugoslovenske armije, španski borac, narodni heroj
(Turija, 15. 11. 1914 - Beograd, 02. 11. 1945)

1916. - Umro Henrik Sjenkijevič, poljski književnik, nobelovac
(Vola Orkzejska, 05. 05. 1846 - Vevej, 15. 11. 1916)

1919. - U Beogradu osnovano Udruženje likovnih umetnosti, za predsednika izabran slikar Uroš Predić; ovo Udruženje je preteča Udruženja likovnih umetnika Srbije, osnovanog 4. novembra 1944. godine

1920. - U Ženevi počelo prvo redovno zasedanje Lige naroda

1920. - Ukazom Aleksandra Karađorđevića Dunavskom kolu jahača „Knez Mihailo" besplatno je ustupljeno državno zemljište na 75 godina, za „potrebe javnih konjskih utakmica", danas se na tom mestu nalazi Beogradski hipodrom

1940. - Rođen Roberto Kavali, italijanski modni kreator
(Firenca, 15. 11. 1940)

1942. - Štampan prvi broj lista „Slobodna Vojvodina" - 01. 01. 1952. preimenovan u „Dnevnik"

1944. - Štampan prvi broj lista „Borba" u oslobođenom Beogradu

1976. - Umro Milivoje Živanović, pozorišni, filmski i TV glumac
(Požarevac, 02. 04. 1900 - Beograd, 15. 11. 1976)
Milivoje Živanović je jedan od najvećih glumaca našeg pozorišta. Karijeru je počeo u putujućoj pozorišnoj družini, da bi 1923. Godine, po preporuci Branislava Nušića, postao član Narodnog pozorišta u Novom Sadu. Igrao je u Skoplju, a 1923. Prelazi u Beograd, u Narodno pozorište. Nastupio je u prvoj predstavi Jugoslovenskog dramskog pozorišta „Kralj Betajnove" 1947. Godine i na sceni ovog teatra ostvario uloge koje su mu donele najveća priznanja. Za više od pedeset godina umetničkog rada Živanović je tumačio karakterne, romantične, tragične i komične likove klasičnog i modernog domaćeg i stranog repertoara: Peru Segedinca Laze Kostića, Agatona u „Ožalošćenoj porodici", Šekspirovog Otela, uloge u komadima Ibzena, Strindberga, Tolstoja... Posle predstave „Zatočenici iz Altone", Sartr mu je rekao: „Vi ste moju filozofiju razumeli dublje od mene samog". Svoju životnu ulogu, Jegora Buličova Maksima Gorkog, Živanović je prvi put odigrao 1951. Godine. Tu je ostvario svoj umetnički san o maksimalnoj prirodnosti i neposrednosti glumačkog izraza. Prilikom gostovanja u Moskvi, 1966. Godine, za svoga Jegora je dobio „Medalju Stanislavskog", koju mu je dodelio Moskovski hudožestveni teatar, na čijim je daskama često gostovao. Živanović je bio „pionir" našeg filma. Počev od „Sofke" do „Lelejske gore", igrao je u preko 20 filmova i više TV drama. Od 1999. Godine u Požarevcu se, u znak sećanja na velikog majstora scene, održavaju Glumačke svečanosti „Milivoje Živanović".

1976. - Umro Žan Gaben, francuski filmski i pozorišni glumac
(Pariz,17. 05. 1904 - Neji, 15. 11. 1976)

1983. - Rođen Fernando Verdasko, španski teniser
(Madrid, 15. 11. 1983)

2007. - Umro Milun Vidić, akademski vajar, profesor Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu
(Roge, 12. 12. 1940 - Beograd, 15. 11. 2007)

2008. - Umro Petar Damjanov, novinar i publicista, urednik listova "Front", "Narodna armija" i "Vojska"
(Zrenjanin, 26. 04. 1943 - Beograd, 15. 11. 2008)

2008. - Umrla Jadranka Nikolić, modni kreator
(Šibenik, 05. 03. 1948 - Beograd, 15. 11. 2008)

2009. - Umro Pavle (Gojko Stojčević), episkop pećki i mitropolit beogradsko- karlovački, 44. patrijarh Srpske pravoslavne crkve
(Kućanci, 11. 09. 1914 - Beograd, 15. 11. 2009)

2013. - Umro Glafkos Kleridis, kiparski političar i državnik, predsednik Kipra
(Nikozija, 24. 04. 1919 - Nikozija,15. 11. 2013)

2014. - Umro dr Milan Maksimović, građevinski inženjer, profesor Građevinskog
fakulteta u Beogradu, šef Katedre za građevinsku geotehniku
(Bačka Palanka, 27. 03. 1941 - Beograd, 15 .11. 2014)

2015. - Umrla Mirjana Maksimović Vukašinović, reditelj Radio-televizije
Srbije
(Beograd, 31. 07. 1955 - 15. 11. 2015)

2015. - Umro Ivan Vukov, glumac i upravnik Narodnog pozorišta "Sterija" u Vršcu
( 14. 07. 1924 - Vršac, 15. 11. 2015)

2016. - Umro dr Živan M. Arsenić, profesor Katedre za motorna vozila Mašinskog
fakulteta u Beogradu
( 1952 - 15. 11. 2016)

2016. - Umro Radomir Jeremić Piri, sportski novinar, urednik lista "Sport",
generalni sekretar Udruženja sportskih novinara Jugoslavije i Srbije,
atletski reprezentativac
(Lanište, 01. 06. 1934 - Beograd, 15. 11. 2016)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво