Fondacija "Tijana Jurić" predala parlamentu potpise građana

Predstavnici Fondacije "Tijana Jurić" predali su Skupštini Srbije 158.460 potpisa građana, prikupljenih u okviru narodne inicijative za uvođenje kazne doživotnog zatvora za ubistvo deteta, maloletnika ili trudne žene. Osnivač fondacije Igor Jurić je siguran da će parlament podržati tu inicijativu.

Narodna inicijativa održana je u više od 40 gradova u Srbiji od 23. do 29. oktobra, a broj prikupljenih potpisa višestruko je premašio 30.000, neophodnih za ulazak u skupštinsku proceduru.

Fondacija "Tijana Jurić" je isti predlog podnela u maju, ali bez potpisa građana – nije bilo rezultata.

"Siguran sam da ne sme da se zažmuri na volju građana, na želju da se naša deca zaštite na bolji način, da možemo, svi roditelji, da mirnije spavamo ako nam dete možda kasni iz grada", rekao je Jurić novinarima nakon što su potpisi predati parlamentu upakovani u kutije na kojima je pisalo "Doživotni zatvor za ubice dece".

Ističe da Srbija nema vremena da čeka, da je ovo krucijalni problem društva koji moraju da rešavaju stručni ljudi, da je predaja potpisa samo prvo poluvreme, te da se sada čeka da se vidi kako će reagovati poslanici.

"Siguran sam da će ovaj predlog izmena Krivičnog zakonika vrlo brzo biti u skupštinskoj proceduri. To očekujem", rekao je Jurić.

Podsetio je da je Fondacija 3. maja predala predlog predsednici parlamenta, te da je tada rekao da se neće čekati unedogled, tako da je počelo sakupljanje potpisa.

Kaže i da samim tim što je predlog predat ne znači da ga Skupština mora usvojiti.

"S obzirom na to koliko su ljudi odreagovali na sve to, smatram da ne smemo da zažmurimo na ovo i zbog toga sam optimista da će on vrlo brzo zaživeti i da će ga na kraju krajeva Skupština i usvojiti", poručio je Jurić. 

Povodom kritika pojedinih pravnika na rešenje o doživotnom zatvoru, Jurić kaže da je upravo stručna javnost tu da se suoče argumenti.

"Ako pogledamo statistiku koja kaže da je od 35 zatvorenika koji su trenutno osuđeni na maksimalnu kaznu, a imaju mogućnost uslovnog otpusta i verovatno imaju veliku šansu da posle dve trećine kazne izađu iz zatvora, to nas sve opominje da moramo nešto da radimo", rekao je Jurić.

Naveo je i da su u 90 odsto slučajeva ti ljudi povratnici, te ističe da u velikom broju evropskih zemalja postoji doživotna kazna.

"Zašto mi da mislimo da su naša deca bezbednija od druge dece i zašto mi da manje vrednujemo našu decu? Ukoliko su druge zemlje uvidele da takva kazna mora da postoji u današnje vreme, to je upravo razlog da tako nešto zaživi kod nas", kaže Jurić.

Naveo je da se inicijativa Fondacije bazirala na decu i nemoćne žene, između ostalog trudnice, te da naravno postoje i drugi zločini koji treba da se kažnjavaju doživotnom kaznom.

"To je nešto što ostavljamo Ministarstvu pravde. Mi niti imamo dovoljno kapaciteta da bismo obuhvatili sve kazne i zločine koje bi trebalo kazniti doživotnom kaznom, tu je Ministarstvo pravde, neka doradi zakon", rekao je Jurić, koji je zahvalio medijima na podršci i poručio da smo svi zajedno tu da menjamo društvo koje nije najbezbednije za našu decu.

Pravnici podsećaju da bi usvajanje tog predloga povuklo promene drugih zakona. Ipak, ocena struke je da to ne bi bilo komplikovano ako država to želi.

"Dovoljno je u prvom koraku promeniti relevantne odredbe Krivičnog zakona, jednom novelom Krivičnog zakonika i da podsetim već je bilo tako nešto predviđeno u poslednjem nacrtu izmena i dopuna Krivičnog zakonika, ali se od toga odustalo u nekom poslednjem momentu. I bilo je predviđeno da se za sve situacije kada je propisana kazna od 30-40 godina umesto te, sadašnje najduže kazne propiše kazna doživotnog zatvora", ukazuje prof. Milan Škulić sa Pravnog fakultet u Beogradu.

Inicijativom se traži i uvođenje doživotnog zatvora, bez prava na pomilovanje, međutim aktuelni pravni sistem u zemlji ima svoja ograničenja.

Škulić objašnjava da nije ni moguće da se zabrani zakonom pomilovanje tj, kaže, pre se misli na uslovni otpust.

"Tako nešto nije dopušteno ni postulatima suda u Strazburu, a bilo bi protivno i nekim elementarnim ljudskim pravima. Drugim rečima nesporno da bi u praksi ljudi koji su učinili veoma teška krivična dela za koja je izrečena takva, da kažemo kapitalna kazna, daleko teže izlazili na uslovni optust i dobijali pomilovanje ali se tako nešto ne može zakonom apsolutno isključiti", navodi Škulić.

Zakon predviđa da sa 30.000 potpisa punoletnih građana narodna inicijativa može da uđe u skupštinsku proceduru. O njoj će najpre raspravljati skupštinski odbori koji predlog mogu da vrate podnosiocu na doradu ili da traže mišljenje resornog ministarstva i Vlade. Poslednju reč imaju poslanici.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво