Obavezno srednje obrazovanje između potrebe i zakona

Kao potpisnica Agende Ujedinjenih nacija o održivom razvoju, Srbija do 2030. mora da uvede obavezno srednje obrazovanje. Da se to dogodi i ranije, predložio je Klub samostalnih poslanika, pre dva dana, kroz amandman na predlog zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Poslanici Vladajuće koalicije i opozicije saglasni su da je amandman dobar, ali se ne slažu da li Ustav dozvoljava takvu izmenu. Za ministra prosvete predlog je razuman, ali ga Ustav ne predviđa. Struka kaže da se i jedno i drugo stanovnište može braniti pravnim argumentima.

Član 71 Ustava kaže: "Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, a srednje obrazovanje je besplatno".

Da i srednje obrazovanje bude i obavezno i besplatno, sa besplatnim knjigama, predlaže poslanica Aleksandra Čabraja.

"Uostalom, član 28 Konvencije o pravima deteta propisuje obavezu države da učini obrazovanje obaveznim, Komitet za prava deteta dao je preporuku Republici Srbiji još 2008. godine, znači pre skoro 10 godina, da pored osnovnog i srednje obrazovanje učine obaveznim", objašnjava Aleksandra Čabraja iz Kluba samostalnih poslanika.

To je izvodljivo, ali ne sada, kaže ministar.

"Mislim da je odgovor vrlo razuman, da nešto što još nema u Ustavu, ne može da bude ni u ovom zakonu. Vrlo smo se jasno izjasnili da ćemo čim bude prilike da se Ustav menja, mi delegirati to pitanje", navodi ministar prosvete Mladen Šarčević.

Član Ustava koji se tiče prava na obrazovanje može se, kažu stručnjaci, tumačiti na dva načina. Prvi je striktan – da bi srednje obrazovanje bilo obavezno, mora da se menja Ustav.

Drugo tumačenje je da zakonom možete da predvidite takvu situaciju, odnosno takvu obaveznost, ističe profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu Vladan Petrov.

"Opasano je kada zakonom pokušava da se ograniče prava koja su proklamovana Ustavom. U ovom slučaju, to ne bi bilo ograničavanje ili nekakvo suspendovanje prava koje je proklamovano Ustavom, nego praktično jedno sadržinsko, proširivanje onoga što je Ustav bar u jezičkom smislu naglasio, rekao", objašnjava Petrov.

U Srbiji svaki drugi stanovnik ima završenu srednju školu, pokazuje poslednji popis stanovništva. Prema istraživanju Unicefa čovek koji završi samo osnovnu školu, tokom životnog veka izgubi oko 78.000 evra.

"Ako u tu kalkulaciju uračunamo očekivani životni vek, socijalna davanja za tu osobu koja ne može da nađe adekvatan posao, deficite iz budžeta koji proističu iz toga što ne mogu plate, oporezuju i broj ljudi sa osnovnom školom koje imamo u Srbiji, to bi znači da Srbija godišnje gubi oko 7,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na godišnjem nivou", navodi Jasminka Marković, direktorka Centra za obrazovne politike.

Evropska unija je zemljama članicama dala preporuku da bi deca u obrazovnom sistemu trebalo da provedu između 12 i 19 godina. Kipar je sa 12 godina najniži na lestvici.

Deca u razvijenim zemljama kao što je Finska u školskim klupama provedu duže od dve decenije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво