Krčedinska ada oaza stočarstva

Dok pašnjaci u Srbiji nestaju, jedan opstaje i to na nesvakidašnjem mestu – na rečnom ostrvu. Krčedinska ada, prava je oaza za domaće životinje, a spas za stočare iz Krčedina, Kovilja, Beške, Gardinovaca. Nastala je u rukavcu dunavskog toka preko puta Krčedina. Leti je, do Krčedinske ade, moguće doći i biciklom, mada ima perioda kada je njen veći deo pod vodom, pa su čamac ili skela jedini način prelaska Dunava.

Dunav je životinjama pojilo, a hladovinu im na 800 hektara, prave vrbe stare i 200 godina. Toliko traje, kažu stočari, i tradicija uzgajanja stoke na Krčedinskoj adi.

"Tu sam i dan i noć, družim se sa mojom 'Brenom'. Stoka pase dan i noć, i mora postojati nadzor nad stokom. Nas desetak drugara smo tu", objašnjava Željko Kapicel, stočar iz Krčedina.

Stočar Miloš Skorupa ističe da ukoliko ne bi bilo Krčedinske ade, ne bi bilo ni životinja.

"Životinje su tamo preko cele godine. Nema da ih hraniš, da ih pojiš, one se same hrane, tako da je to velika ušteda što se tiče životinja. Da nije ove ade ne bi ni bile životinja", navodi Skorupa.

Pre 20 godina ovde je paslo oko 6.000 grla krupne i sitne stoke. Danas je taj broj pet puta manji. Na ovom ostrvu pase oko 1.000 krava i svinja, 200 konja i nešto više od 100 balkanskih magaraca.

Balkanske magarace i podolska goveda najviše broji Mile Plavšić, stočar iz Kovilja. Svakog dana, već 20 godina, Mile je na adi.

"Mi smo tu i po kiši, vetru, ali mi smo tako naučili. Volim ovaj posao, da ne volim sigurno ne bih držao u tolikom broju stoku, jer ja imam svega 400 hektara zemlje a hranim oko 300 možda i preko 300 grla", navodi Plavšić.

S lepim vremenom, pristižu i mladi, koji žele da pomognu.

"Pomažem dedi, hranimo konje, magarce", navodi David Varga.

Bogdan Sentivanac ističe da životinje na Krčedinskoj adi imaju više prostora nego u svinjcima ili u dvorištima, i dodaje da imaju više trave i da im je lepše u prirodi na otvorenom nego u zatvorenom prostoru.

Prihodi stižu od prodaje magarećeg mleka i mesa mangulice. Bitna im je i pomoć države.

"Da nije subvencija na balkansko magare, podolsko goveče i na mangulice, ja ne bih ovo mogao, jer životinje za četiri meseca kad ih hranim kući, zimi pojedu preko 20.000 evra", objašnjava Plavšić.

S dolaskom hladnih dana životinje stižu u seoske štale. Na Krčedinskoj adi prezime konji i svinje.

"Moji podolci sami dođu kući, čim prvi sneg počne da pada. Ja živim 15 kilometara od ade ali oni sami dođu kući", navodi Plavšić.

Adu posećuju i mnoge divlje životinje, koje leti dođu kopnom ili preplivaju na ostrvo, tako da je moguće ugledati šakale, divlje svinje i jelene, ali i divlje patke. Pored toga priobalje ade jedno je od najvećih mrestilišta šarana u Evropi.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво